Beč dva dana centar svjetske diplomacije: u Hofburgu počelo 32. ministarsko vijeće OESS-a

U bečkom Hofburgu danas je počelo 32. ministarsko vijeće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS): u glavni grad Austrije stižu ministri vanjskih poslova 57 država sudionica i 11 partnerskih zemalja. Pod finskim predsjedanjem razgovara se o Ukrajini, sigurnosti u Europi, hibridnim prijetnjama i novoj ulozi OESS-a, dok posebnu pozornost privlače signali sa Južnog Kavkaza i susreti na relaciji EU – Rusija – Zapadni Balkan.

Hofburg pod pojačanim osiguranjem: ministri iz 57 država i 11 partnera

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ove se godine vraća “kući”: 32. ministarsko vijeće održava se 4. i 5. prosinca u Beču, umjesto prvotno planiranog Helsinkija. Razlog je praktičan, ali i simboličan – Vienna je jedno od središta multilateralne diplomacije, a OESS ovdje ima svoje stalno sjedište. U Hofburgu se okupljaju ministri vanjskih poslova svih 57 država sudionica i 11 partnerskih zemalja, što ovu sjednicu pretvara u jedan od najvažnijih političkih skupova godine u austrijskoj prijestolnici.

Domaćin je Finska, koja ove godine predsjeda OESS-om. Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen vodi sjednice i moderira rasprave o temama koje se protežu od ruske agresije na Ukrajinu, preko stanja na Zapadnom Balkanu, do mirovnih procesa na Južnom Kavkazu. Beč ovih dana prati pojačano osiguranje, zatvorene zone oko Hofburga i prometne preusmjeravanja, dok je Heldenplatz za turiste samo djelomično dostupan.

Finska na čelu: jačanje Helsinških principa i uloga OESS-a u ratu u Ukrajini

Finska šefica diplomacije Elina Valtonen u najavi je naglasila da je zadatak bečkog sastanka “osnažiti poštivanje temeljnih principa europske sigurnosti”, na kojima počiva i Helsinški završni akt. Dok ruska agresija na Ukrajinu krši praktički svaki od tih principa, pred državama sudionicama ostaje pitanje: kako OESS može zadržati relevantnost u trenutku kada jedan od ključnih igrača ruši pravila na koja se svi pozivaju.

U Beču se zato govori o kombinaciji političkih poruka i vrlo tehničkih rješenja: od jačanja nadzora nad poštivanjem ljudskih prava i demokratskih standarda, preko podrške misijama na terenu, do modernizacije same organizacije putem posebnih fondova i inicijativa. Cilj Helsinškog procesa “+50” je OESS pretvoriti u alat koji može reagirati brže i učinkovitije u krizama, a ne samo u forum za raspravu.

Kaja Kallas u Beču: EU linija prema Rusiji i susreti s austrijskim vrhom

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas doputovala je danas u Beč kako bi sudjelovala na otvaranju ministarskog vijeća. Prema najavi Europske službe za vanjsko djelovanje, Kallas se tijekom dana sastaje s austrijskim kancelarom Christianom Stockerom te ministricom za europske i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger, a zatim drži govor u uvodnoj sesiji OESS-a.

Tema razgovora s austrijskim političkim vrhom očekivano su rat u Ukrajini, sigurnost europskog kontinenta te uloga EU-a u mirovnim i političkim procesima koje vodi OESS. Kallas već mjesecima zagovara čvrstu liniju prema Moskvi, uključujući sankcije, podršku Ukrajini i suzbijanje ruskih hibridnih napada na infrastrukturu i demokratske procese u državama članicama.

Mir na Južnom Kavkazu: signali iz Bakua i Erevana

Jedna od ključnih regionalnih tema bečkog skupa je i Južni Kavkaz. Azerbajdžanski ministar vanjskih poslova Jeyhun Bayramov iskoristio je nastup u Beču kako bi predstavio “strategijsku viziju” svoje zemlje u multilateralnim okvirima, uz naglasak na mirovni sporazum s Armenijom i nove prometne koridore koji bi trebali povezati regiju s globalnim tržištima. U ranijim istupima Bayramov je poručio kako postoji velika vjerojatnost da će formalni mirovni sporazum između Azerbajdžana i Armenije biti potpisan 2026. godine, ako pregovori nastave sadašnjim tempom.

Armenski ministar Ararat Mirzoyan s druge strane ističe da je “sljedeća ključna karika” u transformaciji regije potpuno otvaranje granice između Armenije i Turske te nova, strateška agenda odnosa između Armenije i Europske unije. U nedavnim izjavama govori o “povijesnoj prilici za mir”, ali i upozorava da su procesi i dalje krhki i izloženi pritiscima različitih aktera.

Simboličnu težinu ima i današnji kratki susret Mirzoyana i turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana u Beču. Iako se radi o kratkom razgovoru na marginama skupa, sama činjenica da se armenski i turski šef diplomacije susreću u Hofburgu pokazuje da se vrata normalizacije odnosa ipak ne zatvaraju.

Beč na dva dana “vanjskopolitički glavni grad” Europe

Za Beč, ministarsko vijeće OESS-a znači povratak u prvu liniju svjetske diplomacije. Dok se turistima savjetuje obilazak Hofburga i Heldenplatza uz dodatna sigurnosna ograničenja, u samoj palači u kratkom se vremenu odvija desetine bilateralnih sastanaka – od razgovora EU dužnosnika s liderima Zapadnog Balkana, preko konzultacija o Ukrajini, do susreta kavkaskih i bliskoistočnih aktera.

Austrijska vlada koristi priliku naglasiti važnost Beča kao međunarodne prijestolnice: uz sjedišta UN-a, OPEC-a i brojnih drugih organizacija, OESS je još jedan dokaz da se ključne rasprave o sigurnosti, energiji, migracijama i ratu i miru u Europi i dalje iznova vraćaju na isto mjesto – na obale Dunava.

Što slijedi: priopćenja, bilateralni sastanci i borba za ulogu OESS-a

U nastavku zasjedanja očekuju se nova obraćanja ministara, službena priopćenja o stanju u Ukrajini, Zapadnom Balkanu i na Južnom Kavkazu, ali i niz zatvorenih sastanaka iza kojih će ostati tek kratke izjave za medije. Za mnoge sudionike, Beč je manje mjesto za dramatične prekretnice, a više za “fino podešavanje” mirovnih procesa koji se već vode u Washingtonu, Bruxellesu ili drugim regionalnim centrima.

Ipak, za OESS je bečko ministarsko vijeće važan test: može li organizacija, rođena u doba Hladnog rata, pronaći novu ulogu u vremenu otvorenih ratova, hibridnih napada i dubokih podjela između Rusije i Zapada. Odgovor neće doći u jednom danu – ali Beč je ovih 48 sati mjesto na kojem se barem pokušava dati okvir tome odgovoru.