Putinova hibridna strategija protiv NATO-a: “Dovoljno je samo jednom da članak 5 ne proradi”

Eksplozivi na željezničkim prugama, dronovi iznad europskih zračnih luka, ometanje GPS signala, kibernetički napadi i sabotaže – europske službe sigurnosti tvrde da Rusija vodi hibridni rat protiv NATO-a i Europske unije. Cilj nije otvoreni sukob, nego polagano trošenje, testiranje crvenih linija i – kako upozorava češki general Karel Řehka – stvaranje scenarija u kojem bi jednog dana članak 5 NATO-a mogao zakazati.

Od eksploziva na pruzi do dronova: kako izgleda hibridni rat u praksi

Odnosi između Europske unije i Rusije dramatično su pogoršani od 2022. godine, odnosno od početka ruske invazije na Ukrajinu. Dok Bruxelles optužuje Moskvu da vodi hibridni rat protiv Europe, Kremlj te optužbe odbacuje kao “rusofobiju” i propagandu. U međuvremenu, lista incidenata koji zabrinjavaju vlade i sigurnosne službe postaje sve duža.

Poljski premijer Donald Tusk prošlog je mjeseca javno optužio ruske agente da su postavili eksploziv na željezničku prugu u Poljskoj, nazvavši to “možda najopasnijom situacijom za sigurnost poljske države u godinama”. U tom incidentu, srećom, nije bilo ozlijeđenih, ali je politička poruka bila jasna: kritična infrastruktura može postati meta bez jednog ispaljenog metka.

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto istovremeno upozorava na val dezinformacija i propagandnih kampanja koji, tvrdi, dolaze iz Rusije i ciljaju talijansku javnost. “Pod napadom smo, a hibridne bombe i dalje padaju”, upozorio je u jednom izvješću koje citiraju talijanski mediji.

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas dodatno je pojačala ton nazvavši ono što se događa “državno sponzoriranim terorizmom” – formulacijom koja jasno pokazuje da u Bruxellesu više nema želje ublažavati retoriku prema Moskvi.

Dronovi, GPS ometanja, sabotaže: napadi ispod praga rata

Vojni dužnosnici i sigurnosni analitičari upozoravaju da su hibridni napadi na Europu ponovno u porastu. Radi se o akcijama koje ostaju ispod praga otvorenog ratovanja – ali svejedno mogu nanijeti znatnu štetu, izazvati paniku ili testirati spremnost država da reagiraju.

Prema navodima dužnosnika koje prenose zapadni mediji, u posljednjim mjesecima zabilježeni su brojni incidenti: ometanje navigacijskih sustava iznad Švedske, preleti dronova iznad danskih i belgijskih zračnih luka, pokušaji krijumčarenja eksploziva u Poljsku u konzervama kukuruza, napadi na energetske mreže, hakerski upadi u zdravstvene i državne sustave te pokušaji podmetanja zapaljivih naprava u teretne zrakoplove.

Europska unija je dodatno optužila Bjelorusiju – glavnog ruskog saveznika – za slanje balona iznad Litve radi ometanja zračnog prometa, što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala “pogoršanjem hibridnih napada” na istočnom krilu Unije.

“Ne planiramo ratovati s Europom” – ali prijetnje su sve otvorenije

Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je izjavio da Moskva “ne planira ratovati s Europom”, ali je istovremeno dodao da je Rusija “spremna odmah” ako Europa krene u rat protiv nje. Takve izjave, kombinirane s nizom hibridnih napada, zapadne prijestolnice čitaju kao pokušaj zastrašivanja i testiranja jedinstva NATO-a.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odbacio je potrebu da odgovara na svaku Putinovu provokaciju. “Neću reagirati na sve što Putin govori”, poručio je u Bruxellesu, naglašavajući da je fokus saveza na konkretnim mjerama zaštite saveznika, a ne na retoričkim bitkama.

No, u pozadini se jasno vidi promjena strategije. Dosadašnja politika – manje javnog prozivanja i više tajnog djelovanja – nije dovela do smanjenja napada. Naprotiv, mnoge članice NATO-a postale su frustrirane onime što smatraju “preopreznim” pristupom koji Rusija doživljava kao slabost, a ne kao odgovoran potez.

“Ako želite uništiti NATO, dovoljno je da članak 5 jednom ne proradi”

Temelj NATO-a je članak 5: napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. Upravo zato ruski hibridni napadi ciljaju sivu zonu – stalno “ispod praga” otvorenog rata, kako bi se izbjegla automatska aktivacija članka 5, ali i stvorio dojam da savez nije sposoban zaštititi svoje članice.

Na tu opasnost upozorava i načelnik Glavnog stožera Češke, general Karel Řehka. “Ako želite uništiti NATO, dovoljno je stvoriti situaciju u kojoj postoji neupitna potreba za kolektivnom obranom i aktivacijom članka 5 – i da to ne funkcionira. Ako se jednom dogodi da to ne uspije, NATO je gotov”, izjavio je u jednom od nedavnih javnih nastupa.

U najnovijem izvješću češke sigurnosno-obavještajne službe za 2024. stoji da su ruski agenti sudjelovali u kibernetičkim napadima na državne mreže, poticanju političkih nemira i čak podmetanju požara u praškom autobusnom depou – sve s ciljem destabilizacije i širenja osjećaja nesigurnosti.

“Rusofobija” ili hladna računica: što stoji iza optužbi

Moskva sve optužbe na svoj račun odbacuje kao “rusofobiju”. Svaki put kada europske službe ili NATO javno povežu neki incident s Rusijom, službeni Kremlj tvrdi da se radi o “montiranim kampanjama” i “antiruskoj histeriji” čiji je cilj opravdati sankcije, vojna ulaganja i širenje NATO-a.

No, europske vlade i sigurnosne službe već godinama upozoravaju da se radi o sustavnoj strategiji, u kojoj se kombiniraju vojni, kibernetički, ekonomski i politički alati: od manipulacije energentima i sabotiranja kritične infrastrukture, preko utjecaja na izbore i financiranja ekstremnih stranaka, pa do širenja dezinformacija i hakiranja državnih mreža.

Europa odgovara: više koordinacije, specijalne jedinice i javno prozivanje Moskve

Do sada su se europske vlade često ustručavale otvoreno prozivati Rusiju, bojeći se panike u javnosti i daljnje eskalacije. Mnoge mjere obrane odvijale su se u tišini – kroz obavještajne kanale, tajne operacije i kibernetičku zaštitu. No, taj pristup ima ozbiljne nedostatke.

Prvo, kritična infrastruktura u mnogim državama je zastarjela i ranjiva, što olakšava posao hakerima i saboterima. Drugo, međusobno dijeljenje informacija među članicama EU-a i NATO-a često je djelomično ili sporo. Treće, građani nisu dovoljno svjesni razine prijetnje, pa samim time ni spremni podržati nužna ulaganja u sigurnost i obranu.

Rumunjska ministrica vanjskih poslova Oana Toiu na jednom od nedavnih NATO sastanaka poručila je da “priroda hibridnog djelovanja leži u njegovoj složenosti i raznolikosti”, te da je zato nužna “bolja koordinacija među saveznicima i veća uloga NATO-a” u praćenju i odgovoru na hibridne prijetnje.

Talijanski ministar Crosetto predložio je osnivanje nove postrojbe od oko 5.000 ljudi i zapovjednog centra posvećenog borbi protiv hibridnih napada. Poljska je, nakon posljednjih sabotaža na željeznici, aktivirala oko 10.000 vojnika za zaštitu kritične infrastrukture. Riječ je o jasnoj poruci da se hibridni napad više ne smatra “incidentom”, nego sigurnosnim izazovom prve kategorije.

“Ako ne reagirate, protivnik se ohrabruje”

Stručnjaci za sigurnost upozoravaju da niti najjači savezi nisu imuni na eroziju vjerodostojnosti. Charlie Edwards, bivši obavještajni strateg britanske vlade i stručnjak za hibridno ratovanje, kaže da je ključ u jasnom, javnom odgovoru.

“Svaki put kada NATO i EU ne učine ništa, dovodi se u pitanje vjerodostojnost saveza, iz jednostavnog razloga što nema jasnog, javnog odgovora”, objašnjava Edwards. Po njemu, nova strategija – otvoreno imenovanje Rusije, jačanje obrane i bolja koordinacija – ne može u potpunosti zaustaviti napade, ali može spriječiti da se protivnik osjeća nekažnjeno i ohrabreno.

U svijetu u kojem granica između rata i mira postaje sve mutnija, hibridne operacije postaju novo “normalno stanje”. Pitanje za Europu i NATO više nije hoće li se napadi nastaviti – nego hoće li prvi put kad se povuče crvena crta, odgovor biti dovoljno snažan da pokaže da članak 5 nije samo paragraf na papiru.