Nuklearna elektrana u Černobilu ponovno je pod povećalom svjetske javnosti.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorila je da zaštitna struktura iznad uništenog reaktora,
oštećena u napadu dronom u veljači, više ne može u potpunosti obavljati svoju glavnu funkciju – blokirati radijaciju.

KLJUČNO: IAEA je utvrdila da je nova sigurnosna zaštita u Černobilu nakon napada dronom izgubila primarne sigurnosne funkcije zadržavanja radijacije – iako zasad nema prijavljenog curenja ni povećanja razine zračenja.

Zaštitna struktura nad nuklearnim reaktorom u Černobilu u Ukrajini, koji je pogođen dronom u veljači,
više ne može obavljati svoju glavnu funkciju blokiranja radijacije, priopćila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Tadašnji napad dronom probio je rupu u tzv. „novoj sigurnosnoj zaštiti“, konstrukciji vrijednoj 1,5 milijardi eura,
podignutoj tik uz uništeni reaktor kako bi dugoročno zadržavala radijaciju.

Radovi na novoj zaštitnoj kupoli, predvođeni europskom inicijativom, završeni su 2019. godine.
Prema najnovijem izvješću IAEA-e, prošlotjedna inspekcija čelične strukture pokazala je da je udar drona narušio njezinu čvrstoću
i oslabio sposobnost da u potpunosti zadrži radijaciju iz unutrašnjosti uništenog reaktora.

Katastrofa iz 1986. i privremeni „sarkofag“

Eksplozija u Černobilu 1986. godine, dok je Ukrajina bila dio Sovjetskog Saveza, uzrokovala je širenje radioaktivnog oblaka diljem Europe
i ostala je sinonim za najveću nuklearnu katastrofu u povijesti civilne energetike.

U žurbi da se obuzda topljenje reaktora i spriječi još veće posljedice,
sovjetske su vlasti izgradile betonski „sarkofag“ ograničenog vijeka trajanja – procjenjivalo se na oko 30 godina.
Nova zaštitna kupola, izgrađena desetljećima kasnije, trebala je omogućiti sigurno, višedesetljetno uklanjanje starog sarkofaga,
uništene zgrade reaktora i rastopljenog nuklearnog goriva ispod njega.

IAEA: „Zaštitna struktura više ne zadržava radijaciju“

Glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio je da je inspekcijska misija
„potvrdila da je zaštitna struktura izgubila svoje primarne sigurnosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije,
ali je također utvrdila da nije došlo do trajnog oštećenja njezinih nosivih struktura ili nadzornih sustava“.

Prema njegovim riječima, pojedini popravci već su obavljeni,
no „sveobuhvatna obnova i dalje je ključna kako bi se spriječilo daljnje propadanje i osigurala dugoročna nuklearna sigurnost“.
To znači da je potrebno dodatno osnažiti čeličnu kupolu i sanirati sve zone na kojima je napad ostavio trajnije tragove.

Napad dronom i sporne optužbe

UN je 14. veljače izvijestio da su ukrajinske vlasti priopćile kako je dron s eksplozivnom bojevom glavom pogodio postrojenje,
izazvao požar i oštetio zaštitni omotač oko reaktora.
Kijev tvrdi da je riječ o ruskom dronu, dok Moskva negira napad na nuklearno postrojenje.

Zasad nema neovisne potvrde o odgovornosti za napad, ali sama činjenica da su borbena sredstva korištena u blizini Černobila
ponovno otvara pitanje ratovanja oko osjetljive nuklearne infrastrukture i potencijalnih posljedica za širu regiju.

Razine radijacije trenutačno stabilne

UN je u ranijim priopćenjima naveo da su, unatoč oštećenju zaštitne strukture, razine radijacije ostale normalne i stabilne
te da nije bilo prijavljenih curenja radijacije iznad uobičajenih vrijednosti.
Stručnjaci upozoravaju da to ne smije dovesti do opuštanja, jer oštećena zaštita dugoročno povećava rizik
ako se ne provede sustavna i tehnološki zahtjevna obnova.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je Rusija već jednom, na više od mjesec dana,
držala pod kontrolom černobilsku elektranu i okolno područje tijekom prvih tjedana invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine,
kada su njezine snage nastojale prodrijeti prema Kijevu.

Zašto je ovo važno za Europu?

I gotovo četiri desetljeća nakon nesreće, Černobil ostaje simbol ranjivosti nuklearne tehnologije i važnosti međunarodnog nadzora.
Svako oštećenje zaštitne strukture ne zabrinjava samo Ukrajinu, nego i cijelu Europu,
koja je već jednom iskusila posljedice radioaktivnog oblaka iz 1986. godine.

U situaciji u kojoj rat bjesni u zemlji s više nuklearnih objekata, upozorenje IAEA-e shvaća se kao poziv na hitnu akciju –
ali i kao podsjetnik da nuklearne elektrane ne mogu biti „kolateralna šteta“ bilo kojeg sukoba.

Zoran / TV Wien