Raskol u Europskoj uniji: Devet država ruši plan „Kupuj europsko“, Bruxelles odgađa zakon vrijedan milijarde

Europska komisija odgodila je predstavljanje zakona „Industrial Accelerator Act“, ključnog dijela strategije
„Kupuj europsko“, nakon otvorene pobune devet država članica. Riječ je o jednom od najvećih ekonomskih prijepora
unutar EU posljednjih godina – sukobu između protekcionističkog pristupa Pariza i Berlina te liberalnog modela
manjih država koje strahuju od rasta cijena i stvaranja industrije „druge kategorije“.

Odgoda zakona nakon pobune: Bruxelles povlači kočnicu

Europska komisija trebala je ovoga tjedna predstaviti zakon „Industrial Accelerator Act“ – instrument kojim bi
milijarde eura iz javne nabave bile usmjerene prema europskim proizvođačima, tehnologijama i uslugama.
Riječ je o praktičnoj verziji političke parole „Kupuj europsko“, koju je snažno zagovarala predsjednica Komisije
Ursula von der Leyen.

No, u posljednjem trenutku, objava je odgođena. Razlog? Otvorena pobuna devet država članica koje upozoravaju
da bi takva politika mogla ozbiljno narušiti europsko tržište, poskupjeti nabavu i ugroziti odnose s globalnim partnerima.

Devet država protiv: „Ne želimo biti ekonomija druge kategorije“

Pobunu predvodi Češka, uz Estoniju, Finsku, Irsku, Latviju, Maltu, Portugal, Slovačku i Švedsku.
Te države inzistiraju na otvorenoj tržišnoj konkurenciji i tvrde da je protekcionističko „Kupuj europsko“
opasan presedan koji bi:

• poskupio javnu nabavu,
• oslabio poticaje za inovacije,
• favorizirao samo Francusku i Njemačku,
• stvorio „zatvoreno tržište“ koje se boji konkurencije.

Peter Kofler iz danske udruge poduzetnika upozorio je da bi uvođenje stroge europske preferencije značilo
„izolaciju od globalnih tržišta“ i stvaranje „ekonomije druge kategorije“. Njegova poruka odjeknula je
među liberalnim ekonomijama koje uvoznu konkurenciju smatraju ključnom za vlastiti razvoj.

Pariz i Berlin: „Europa se mora štititi kao SAD i Kina“

Na suprotnoj strani stoji blok predvođen Francuskom i Njemačkom. Njihovo stajalište je jasno:
globalna utakmica s Kinom i SAD-om postaje sve oštrija, i Europa će biti gubitnik ako ne ojača vlastite
industrijske kapacitete.

Emmanuel Macron već godinama zagovara „europsku ekonomsku suverenost“, a sada, uz podršku industrijskog
povjerenika Stéphanea Séjournéa, želi mehanizam koji bi europske tvrtke stavio u privilegiran položaj
u javnim nabavama.

Ukratko: francusko-njemački blok želi da Europa kupuje od Europe – čak i ako je skuplje.

Upozorenje iz Tokija: „Ne gradite zidove prema partnerima“

Japanska poslovna federacija Keidanren (Toyota, Mitsubishi) već je upozorila Bruxelles da bi oštra europska
preferencija mogla dovesti do trgovinskih napetosti. Predložili su da se „partnerske zemlje“, poput Japana,
izuzmu iz ograničenja – što bi otvorilo novu debatu o tome gdje završava EU protekcionizam, a gdje počinje
diplomatska selekcija.

Europske industrijske udruge: „Da, ali…“

I same europske industrijske organizacije podijeljene su oko ovoga. Neke pozdravljaju ideju da se europski
novac ulaže u europske tvrtke, ali strahuju da će provedba biti komplicirana i birokratski teška.

Federacija Orgalim upozorila je da gospodarstvu treba manje birokracije, a ne više, dok Poljska traži
fleksibilan pristup kako bi se izbjeglo favoriziranje zemalja koje su već napredovale u energetskoj tranziciji.

Odgoda do siječnja: EU traži kompromis, ali razlike su ogromne

Odgoda zakona do kraja siječnja pruža kratko vrijeme za pregovore, ali politički jaz ostaje ogroman.
Pitanje je jednostavno:

Treba li Europa zatvoriti dio tržišta kako bi zaštitila vlastitu industriju?
Ili će time dugoročno urušiti vlastitu konkurentnost?

Bruxelles mora pronaći model koji će pomiriti dva svijeta: protekcionistički i liberalni.
Ako ne uspije – EU bi uskoro mogla imati ne samo ekonomski, nego i politički problem.