Australija je u ponoć postala prva zemlja na svijetu koja je potpuno zabranila korištenje
društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina. Ugašeni su i zaključani računi više od milijun
tinejdžera, a TikTok, Instagram, YouTube, Facebook i druge platforme suočavaju se s
kaznama do 49,5 milijuna australskih dolara ako ne zatvore pristup maloljetnicima.
Svijet pozorno promatra – je li ovo početak globalnog vala stroge tech regulacije?

Prva takva zabrana u svijetu: 10 platformi pod istim pravilima

Od srijede u ponoć po lokalnom vremenu, Australija je prva u svijetu uvela potpunu zabranu
korištenja društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina. Deset najvećih platformi dužno je
onemogućiti pristup svim korisnicima ispod te dobi ili riskirati kazne do
49,5 milijuna australskih dolara po prekršaju.

Zabrana obuhvaća Instagram, TikTok, YouTube, Facebook, X, Snapchat, Reddit, Twitch, Kick i Threads.
Vlada je već najavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizvodi i kako
mladi korisnici budu prelazili na alternativne aplikacije i servise.

Zaključavanje računa krenulo je već prije stupanja zakona na snagu: platforme su slale
obavijesti tinejdžerima da preuzmu svoje fotografije i kontakte prije deaktivacije, uz dvije
mogućnosti – trajni izbris ili zamrzavanje računa do 16. rođendana.

Kako izgleda zabrana iz perspektive platformi?

Prema procjenama Mete, samo na Instagramu u Australiji ima oko 350.000 korisnika u dobi od 13 do 15 godina,
dok ih je na Facebooku još oko 150.000. Za sve njih vrijedi isto pravilo: račun se ili briše ili
zamrzava, a ponovno korištenje bit će moguće tek nakon napunjenih 16 godina.

Platforme će za provjeru dobi koristiti rješenje Yoti Age Verification i slične sustave. Oni koji su
pogrešno označeni kao mlađi od 16 moći će dokazati dob službenim dokumentom ili tzv. “video-selfijem”
u kojem algoritam procjenjuje starost. Riječ je o vrlo invazivnom, ali sve raširenijem modelu
koji već ulazi u zakonodavstva drugih država.

Australske vlasti otvoreno kažu da je cilj zaštititi djecu od algoritama koji potiču ovisnost
i guraju ih u spiralu sadržaja – od nerealnih ideala ljepote do suicidalnih tema. Ministrica
komunikacija Anika Wells istaknula je da “jednim zakonom možemo zaštititi generaciju alfa od
povlačenja u digitalno čistilište, pogonjeno predatorskim algoritmima koje je njihov tvorac
opisao kao ‘bihevioralni kokain’”.

Sigurnosne novosti ili kozmetika za javnost?

Uoči stupanja zakona na snagu, platforme su požurile najaviti nove sigurnosne opcije.
Snapchat tvrdi da računi korisnika označenih kao djeca sada automatski dobivaju strože
postavke privatnosti. YouTube je uveo AI sustav koji procjenjuje dob korisnika. Meta je
ranije pokrenula program Instagram Teen i veliku kampanju u SAD-u.

No kritičari upozoravaju da su mnoge od tih mjera više kozmetičke nego stvarna zaštita.
Zviždač i bivši zaposlenik Mete Arturo Bejar proveo je interno istraživanje prema kojem dvije
trećine sigurnosnih značajki na Instagram Teen računima ne funkcionira kako je zamišljeno.
Analitičari dodaju da će platforme “formalno” poštovati zakon, ali bez posebnog entuzijazma,
kako druge zemlje ne bi zaključile da zabrana “odlično funkcionira”.

“Kazne jesu visoke, ali za velike igrače to je kap u moru”, ocjenjuje jedan analitičar. U pozadini
stoji i briga industrije da bi uspješan australski model ohrabrio vlade diljem svijeta da uvedu
slične zabrane – i time trajno promijene način na koji društvene mreže posluju.

Tilly, tragedija i roditelji koji su rekli “dosta”

Jedan od najglasnijih razloga zašto je zabrana dobila politički vjetar u leđa je priča
obitelji Mason. Odvjetnica Emma Mason izgubila je svoju kćer, Matildu Rosewarne, nadimka Tilly,
koja je 2022. preminula u dobi od 15 godina.

Tilly je godinama trpjela online nasilje. Prema majčinom svjedočenju, prijelomni trenutak
dogodio se kada je lažna gola fotografija počela kružiti školom. “Prvo ju je vidjelo 300
učenika, zatim oko tisuću. Do večeri tog dana već si je pokušala oduzeti život”, opisuje Mason.

Nakon Tillyne smrti, Mason je postala jedno od ključnih lica kampanje za strožu regulaciju.
Govorila je i uz marginu sjednice Glavne skupštine UN-a u New Yorku, tražeći od političara
da prestanu ignorirati mentalno zdravlje djece zbog pritiska tech lobija.

Psiholozi: manje ekrana, više pravih prijatelja

Psihologinja Danielle Einstein za Sky News objašnjava da su tjeskoba, nesigurnost i društvene
mreže snažno povezani. “Sada je trenutak da djeca otkriju tko su im pravi prijatelji, s kim se
smiju i komu se mogu obratiti kad im je teško”, kaže. I uz zabranu, djeca će i dalje moći
koristiti usluge razmjene poruka – cilj je smanjiti javnu izloženost, a ne potpuno prekinuti
digitalnu komunikaciju.

Učinke će pratiti ured eSafety Commissioner, koji je angažirao Stanford i još jedanaest
akademika da sljedeće dvije godine analiziraju podatke o tisućama mladih obuhvaćenih mjerama.
Rezultati će poslužiti kao argument – vladi, industriji i drugim državama – je li zabrana
doista pomogla ili je mlade samo gurnula na manje sigurne, neregulirane platforme.

“Kanarinca u rudniku” prate EU, Malezija i SAD

Australska odluka odjeknula je globalno. Vlade od Danske do Malezije najavljuju da razmatraju
slične korake, dok pojedine savezne države u SAD-u već pišu vlastite verzije zakona. Profesorica
Tama Leaver sa Sveučilišta Curtin kaže kako je Australija “kanarinac u rudniku” – rani pokazatelj
kamo ide odnos politike i velikih tehnoloških tvrtki.

U Europi, Europski parlament nedavno je usvojio rezoluciju kojom se poziva na uvođenje
minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, uz mogućnost roditeljske
suglasnosti, te donju granicu od 13 godina ispod koje pristup uopće ne bi bio dozvoljen.
Nekoliko država članica već priprema vlastite propise, posebno zbog zabrinutosti oko utjecaja
TikToka, Instagrama i YouTubea na mentalno zdravlje mladih.

Što kaže tech industrija: manje informirani klinci ili više slobodnog vremena?

Velike kompanije i udruge poput NetChoicea oštro se protive zabrani. Paul Taske upozorava da će
“mladež biti manje informirana, manje povezana i manje spremna za navigaciju digitalnim
prostorima u odrasloj dobi”. Snap tvrdi da će se mladi jednostavno prebaciti na neregulirane
aplikacije i koristiti VPN-ove: “Isključivanje tinejdžera od prijatelja i obitelji ne čini ih
sigurnijima.”

Elon Musk naziva zabranu pokušajem preuzimanja kontrole nad pristupom internetu. Meta i Snap
pokušali su prebaciti dio odgovornosti na Google i Apple, sugerirajući da bi trgovine aplikacija
trebale provoditi verifikaciju dobi. Ministrica Wells im je kratko odgovorila: “Imali su 15 do
20 godina da to naprave sami. I nisu.”

Neki kritičari upozoravaju i na pitanje roditeljskih prava, no Australija je odabrala
najstroži model: nema iznimke čak ni uz roditeljski pristanak. Odgovornost je na platformama,
ne na roditeljima – i to je poruka koju Canberra želi poslati Silicijskoj dolini.

Roditelji i tinejdžeri: između olakšanja i pobune

Anketama se pokazuje da zabrana uživa podršku oko 77 posto građana Australije. Dio roditelja
vjeruje da će djeca napokon provoditi više vremena “u stvarnom svijetu”. Jedan od njih, Dany
Elachi, opisuje kako se njegova kći Aalia već s deset godina počela izolirati nakon što je
dobila mobitel. Kad joj se uređaj pokvario, roditelji ga nisu zamijenili – danas, sa 16 godina,
još uvijek nema društvene mreže.

“Jednako sam digitalno pismena kao i drugi vršnjaci, samo nemam TikTok i Instagram koji bi mi
ukrali sate djetinjstva”, kaže Aalia. No četrnaestogodišnja Chloe Song uvjerena je da će mladi
naći način da zaobiđu pravila: “Strogi roditelji stvaraju snalažljivu djecu.”

Petnaestogodišnji Noah Jones, koji tuži vladu zbog zabrane, tvrdi da zakon krši pravo mladih
na političku komunikaciju i uskraćuje im važne edukativne resurse: “Hoćemo li imati generacije
koje ne znaju ništa o pristanku ili o opasnostima vapinga? O tome sam učio na društvenim
mrežama.”

Za druge, poput učenica Brigidine Collegea u Sydneyju, zabrana je “dobro za mentalno zdravlje”,
ali uz realnu procjenu da će dio vršnjaka sigurno pokušati zaobići ograničenja jer “zabranjeno
uvijek ima dodatni sjaj”.

Sudovi, zviždači i kriza povjerenja u društvene mreže

Zabrana dolazi usred velike globalne krize povjerenja u tech sektor. Platforme se suočavaju s
optužbama zbog dezinformacija, govora mržnje i nasilnog sadržaja, ali i zbog načina na koji
njihovi algoritmi “lijepe” korisnike za ekran.

U SAD-u početkom godina kreće povijesno suđenje protiv Mete, TikToka, Snapchata i YouTubea,
zbog dizajna algoritama koji stvaraju ovisnost. U drugoj tužbi navodi se da je šef Mete
Mark Zuckerberg blokirao interna nastojanja da se poboljša mentalno zdravlje tinejdžera i
odbio ukloniti Instagram beauty filtere.

Zviždači Sarah Wynn-Williams, Frances Haugen i Arturo Béjar optužuju Metu za sustavno
prikrivanje problema. Bivši šef Facebooka za Australiju Stephen Scheeler kaže da ulazimo u
“sigurnosni pojas” za društvene mreže: “Možda će uspjeti, možda neće. Ali barem pokušavamo
nešto.”

Dodaje kako je i nesavršena regulacija bolja od statusa quo. Australija sada služi kao ogledni
primjer. Ako zabrana uspije, drugi će je prihvatiti. Ako propadne, platforme će to iskoristiti
kao argument protiv novih ograničenja.

Brojke: tko će sve ostati bez TikToka i Instagrama?

Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama nova pravila znače ulazak u razdoblje strukturne
stagnacije. Broj novih korisnika sve sporije raste, a vrijeme provedeno na platformama
se skraćuje. Platforme tvrde da ne zarađuju puno na oglasima za mlađe od 16, ali istovremeno
priznaju da se prekida “dotok” budućih korisnika.

Prema službenim podacima, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, 86 posto Australaca u dobi
od 8 do 15 godina koristilo je društvene mreže. Čak 70 posto bilo je izloženo mizoginiji,
nasilju, sadržajima vezanima uz poremećaje prehrane i suicidalne poruke. Svako sedmo dijete
doživjelo je grooming, a više od polovice cyberbullying.

Petnaestogodišnja Elsie Ord, koja je na društvene mreže ušla s lažnom godinom rođenja, kaže
da je provodila online i do osam sati dnevno. “Ne znam kako ću izdržati. Svi pokušavamo
smisliti kako pobjeći od toga, ali čini se neizbježnim.” Četrnaestogodišnji William Young
dodaje kako su neke platforme “naprosto nesigurne”, posebno Snapchat zbog nestajućih poruka
i lakog dodavanja nepoznatih korisnika.

Australijska zabrana društvenih mreža – ključne činjenice

• Djeci mlađoj od 16 godina zabranjeno je imati račun na 10 najvećih društvenih mreža.
• Platforme riskiraju kazne do 49,5 milijuna australskih dolara ako ne zatvore pristup maloljetnicima.
• Računi se brišu ili zamrzavaju do 16. rođendana; sadržaj se može preuzeti prije deaktivacije.
• Dob se provjerava AI procjenom i sustavima poput Yoti Age Verification, uz opciju ID dokumenta.
• 86 % djece od 8 do 15 godina koristilo je društvene mreže; 70 % je bilo izloženo štetnom sadržaju.
• Australiju već prate EU, Velika Britanija, Malezija, Singapur, Brazil i druge države u razmatranju sličnih mjera.