Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa dali su ukrajinskom predsjedniku Volodimiru
Zelenskom tek nekoliko dana da odgovori na prijedlog mirovnog sporazuma, koji bi od Ukrajine
tražio teritorijalne ustupke u zamjenu za američka sigurnosna jamstva. Kijev strahuje da bi
prihvat sporazuma bez europske podrške mogao narušiti jedinstvo Zapada – dok ruska vojska
istovremeno napreduje na jugoistoku i pojačava udare na energetsku infrastrukturu.

Trump cilja prekid vatre “do Božića”

Prema navodima dužnosnika upoznatih s razgovorima, izaslanici američkog predsjednika,
Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner, tijekom dvosatnog telefonskog razgovora
u subotu izvršili su snažan pritisak na Zelenskog da brzo donese odluku o američkom prijedlogu.
Cilj Washingtona, piše Financial Times, bio je dogovor o prekidu vatre “do Božića”.

Prema tim informacijama, mirovni plan predviđa da Ukrajina prihvati teritorijalne ustupke Rusiji,
a zauzvrat bi dobila sigurnosna jamstva SAD-a. To Kijev dovodi u izuzetno težak položaj:
službeno je opredijeljen za obranu teritorijalnog integriteta, ali ovisi o američkoj vojnoj i
financijskoj pomoći.

Ukrajinski predsjednik europskim je kolegama rekao da mu je potrebno vrijeme za konzultacije s
partnerima, jer bi potez Washingtona bez koordinacije s Europom mogao ozbiljno narušiti jedinstvo
zapadnih saveznika.

“Zaglavljeni smo između zahtjeva za teritorijem i Amerike koju ne možemo odbiti”

Jedan zapadni dužnosnik sažeo je dilemu Kijeva riječima da je Ukrajina “zaglavljena između zahtjeva
za teritorij koji ne može prihvatiti i američke strane koju ne može odbiti”. Sam Zelenski je,
u brifingu preko WhatsAppa u ponedjeljak navečer, komentirao:

“Iskreno, Amerikanci danas traže kompromis.”

Ukrajinski predsjednik ponavlja da se nijedan mirovni sporazum ne može temeljiti na jednostranom
diktatu i da mora poštovati ključne elemente ukrajinske državnosti – uključujući i pitanje granica.
No, svjestan je da će u slučaju odbijanja plana morati računati s mogućim slabljenjem američke volje
za daljnju vojnu pomoć.

E3 u Londonu: “Ovo bi mogao biti odlučujući trenutak”

U ponedjeljak je Zelenski u Londonu održao sastanak sa čelnicima tzv. skupine E3 – Francuske,
Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Njemački kancelar Friedrich Merz naglasio je hitnost situacije:
“Sastali smo se kako bismo razgovarali o nadolazećim danima. Ovo bi mogao biti odlučujući trenutak za
sve nas.”

Zelenski je u utorak navečer izjavio da “vrlo aktivno” radi na komponentama sporazuma za okončanje rata.
“Ukrajinske i europske komponente već su detaljnije razrađene i spremni smo ih predstaviti našim
partnerima u Americi. Zajedno s američkom stranom očekujemo da će moguće korake učiniti što
učinkovitijima i bržima”, poručio je.

Prema informacijama iz Kijeva, prvotni američki nacrt mirovnog plana sadržavao je 28 točaka, od kojih
je dio u Ukrajini ocijenjen kao izrazito nepovoljan. Nakon pregovora, tekst je navodno smanjen
na 20 točaka i “povoljniji za Kijev”, ali ključni sporni elementi – teritorij i sigurnosna jamstva –
ostaju.

Miamijski pregovori: Witkoff, Kushner i ukrajinski tim

Prošli tjedan su Trumpovi posrednici Steve Witkoff i Jared Kushner u Miamiju proveli tri
dana u razgovorima s ukrajinskim pregovaračima, ministrom obrane Rustemom Umerovom i
savjetnikom Andrijem Hnatovom.

Upravo je na temelju tih sastanaka nastala revidirana verzija plana o kojoj sada ovisi buduće
kretanje rata, ali i transatlantske sigurnosne arhitekture. Kijev se boji i da bi EU mogla
odustati od plana tzv. “reparacijskog zajma” Ukrajini – koji bi se financirao iz
zamrznutih ruskih deviznih rezervi – ako procijeni da riskira američku podršku u obrani Europe.

Bojišnica: ruski pritisak na Donjeck i udari na energetiku

Dok se pregovarački okvir mijenja iz dana u dan, situacija na terenu ostaje brutalna. Ruske snage
pojačale su napade dronovima i projektilima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, pokušavajući
dodatno iscrpiti stanovništvo i pritisnuti Kijev na ustupke.

Na jugoistoku, u regiji Donjeck, koju Moskva i Washington prema navodima pritišću da bude dio
teritorijalnog paketa u mirovnom sporazumu, ruske snage ostvaruju postupne, ali skupe pomake.
Zauzele su veliki dio strateški važnog uporišta Pokrovska i prijete prigradskom naselju
Mirnogradu.

Gubitak tih gradova bio bi težak udarac za moral ukrajinske vojske i društva, a Kremlju bi dao
dodatnu odskočnu dasku za produbljivanje napada u regiji. Ukrajinski dužnosnici tvrde da je
ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovorima s Amerikancima preuveličavao svoje uspjehe kako bi
stvorio dojam da ruska vojska “ne može biti zaustavljena”.

“Pravi mir ovisi o Moskvi”

U najnovijem obraćanju, Zelenski je naglasio da “pravi mirovni sporazum” i dalje ovisi o spremnosti
Rusije da poduzme stvarne korake za zaustavljanje krvoprolića i da prihvati mehanizme koji bi
spriječili ponovni izbijanje rata.

Poručio je da Ukrajina ne želi “još jedan zamrznuti konflikt” koji bi Moskvom mogao biti iskorišten
za novi napad za nekoliko godina, već dogovor koji uključuje sigurnosne garancije, financijsku
potporu i jasan okvir za obnovu. No, bez odgovora Sjedinjenih Država – i odluke hoće li Europa stati
iza plana ili tražiti vlastiti put – ni Kijev ni Moskva za sada nisu spremni staviti točku na rat.

Američki mirovni plan za Ukrajinu – što se zna?

• Trumpovi ljudi traže da Zelenski odgovori u roku od nekoliko dana.
• Plan predviđa teritorijalne ustupke Rusiji u zamjenu za američka sigurnosna jamstva.
• Prvotni nacrt od 28 točaka revidiran je na 20, navodno povoljnijih za Kijev.
• Kijev strahuje da bi solo dogovor s Washingtonom narušio jedinstvo s Europom.
• Situacija na bojištu, posebno u Donjecku, dodatno pojačava pritisak na pregovore.