U godišnjem izvješću danske obrambene obavještajne službe (DDIS) Sjedinjene Američke Države prvi put
su označene kao potencijalni sigurnosni rizik za Dansku. Prema dokumentu, Washington sve otvorenije
koristi ekonomsku moć – uključujući prijetnje visokim carinama – i više ne isključuje uporabu vojne sile,
čak ni protiv saveznika. Istovremeno, Rusija i Kina ostaju glavne prijetnje, a vojni rizik za NATO
u Baltičkom moru nastavlja rasti. :contentReference[oaicite:0]{index=0}

“SAD koristi prijetnje carinama i ne isključuje vojnu silu ni protiv saveznika”

U najnovijem Intelligence Outlook 2025, DDIS prvi put eksplicitno navodi da Sjedinjene Države nisu
samo partner, nego i potencijalni sigurnosni rizik. Prema sažecima izvješća, Washington
“koristi ekonomsku i tehnološku moć kao instrument sile, uključujući prema saveznicima i partnerima”
te “više ne isključuje uporabu vojne sile, čak ni protiv saveznika”. :contentReference[oaicite:1]{index=1}

Danski analitičari to uklapaju u širu sliku svijeta u kojem “velike sile sve otvorenije stavljaju vlastite
interese ispred međunarodne suradnje” i sve češće posežu za pritiskom – od carina do vojnih prijetnji –
kako bi nametnule svoju volju.

Grenland kao nova fault-line odnosa Kopenhagena i Washingtona

Danska sigurnosna slika SAD-a ne može se razumjeti bez Grenlanda. Izvješće posebno naglašava sve veći
američki interes za ovaj autonomni, resursima bogat i strateški ključan otok u sastavu Kraljevine Danske.
:contentReference[oaicite:3]{index=3}

Kontroverze su eskalirale nakon što je američki predsjednik Donald Trump u više navrata javno izrazio želju
da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom – uz izjave da ne isključuje ni mogućnost uporabe sile. Time je,
iz danske perspektive, otvoreno testirao granice odnosa sa saveznicima u NATO-u, ali i poslao signal o
promijenjenom shvaćanju suvereniteta i teritorija u 21. stoljeću. :contentReference[oaicite:4]{index=4}

Rusija i Kina i dalje glavni rizici – ali SAD mijenja sigurnosnu jednadžbu

Unatoč pažnji koju je privukla ocjena SAD-a, danska obavještajna služba jasno poručuje: Rusija i Kina i dalje
su primarne prijetnje sigurnosti Danske i NATO-a. Vojna prijetnja Rusije prema NATO-u “će se povećati”,
posebice u Baltičkom moru i okolnom prostoru, gdje je rizik oružanog incidenta najveći. :contentReference[oaicite:5]{index=5}

Istovremeno, kineski uspon – od tehnologije do mornarice – prema izvješću potkopava zapadni utjecaj i
gura Europu u novi sigurnosni pejzaž, u kojemu više ne može unaprijed računati na automatsku američku
zaštitu.

Pukotine u transatlantskom odnosu: rat u Ukrajini kao katalizator

Danski analitičari povezuju ocjenu o SAD-u i s ratom u Ukrajini. U izvješću se navodi procjena da će
“Rusija pokušati iskoristiti želju SAD-a za brzim završetkom rata u Ukrajini kako bi posijala razdor između
SAD-a i Europe”. :contentReference[oaicite:6]{index=6}

Kako Washington sve više gleda na sukob kroz prizmu globalnog nadmetanja s Kinom i unutarnje politike,
u europskim prijestolnicama raste strah da bi EU jednoga dana mogla ostati bez čvrstog američkog kišobrana –
upravo u trenutku kada su ruske prijetnje, hibridni napadi i incidenti u Baltičkom moru u porastu. :contentReference[oaicite:7]{index=7}

Za Dansku, smještenu na strateškom ulazu u Baltičko more i s odgovornošću za Grenland, taj je scenarij
posebno osjetljiv: istovremeno mora održati savez s Washingtonom i sve glasnije upozoravati da se
interesi SAD-a i europska sigurnost više ne poklapaju automatski.

Što ovo znači za Europu?

Dansko izvješće pridružuje se nizu signala iz europskih prijestolnica da je vrijeme “automatskog povjerenja”
u američku politiku prošlo. Kada jedna od najlojalnijih članica NATO-a javno napiše da SAD može biti
sigurnosni rizik, to je jasan znak da se i u središtu saveza odvija tih, ali dubok redizajn strategije.

Koliko god političari u Bruxellesu i dalje ponavljali da je transatlantsko partnerstvo “nezamjenjivo”,
analize poput ove iz Kopenhagena pokazuju da će Europa u sljedećim godinama morati mnogo ozbiljnije
graditi vlastitu obranu, industriju i energetsku sigurnost – jer i najveći saveznik ponekad može postati
faktor rizika, a ne samo zaštite.