Kava duplo skuplja, krumpir šest puta: Koliko bi danas plaćali da je kuna ostala – i zašto nas euro “vara”
Tri godine nakon uvođenja eura, sve više građana u Hrvatskoj osjeća isto: nije problem samo što je skuplje, nego što je skuplje “tiho”. Broj na računu izgleda manji, ali vrijednost košarice veća. Kad se sve prebaci u kune, dojam prestaje biti dojam – i postaje račun.
Koliko bi danas koštalo “u kunama”
Jedan televizijski test iz svakodnevice pokazuje koliko se percepcija promijeni kad euro maknemo iz glave. Primjeri su namjerno banalni – jer su baš takve stvari ono što najčešće kupujemo.
- Krumpir: oko 12 kn po kg (prije eura oko 2 kn)
- Kava: oko 16 kn (prije eura oko 8 kn)
- Kruh: oko 12 kn (prije eura oko 5 kn)
Nije poanta u nostalgiji za kunom, nego u tome da se “mali” euro-iznosi lakše progutaju. A kad se progutaju dovoljno često, trgovci i ugostitelji nauče jednu stvar: granica boli pomiče se postupno.
Brojevi varaju – ali ne cijene, nego našu glavu
Psihologinja Marija Jurić objašnjava da se s prelaskom na euro pažnja često veže uz “mali broj” umjesto uz stvarnu vrijednost, pa ljudi ili postaju impulzivniji u trošenju ili pretjerano oprezni – ovisno o tome kako doživljavaju vlastiti standard. Drugim riječima: euro je promijenio način na koji mozak čita cijenu, a ne samo valutu.
Ekonomisti, s druge strane, tvrde da je dio poskupljenja “tržišan” – dokle god postoji potražnja, cijene imaju prostor rasti. Problem nastaje kad rast cijena brže “jede” osjećaj sigurnosti, nego što rast plaća vraća povjerenje.
Kune još kruže: kovanice su završile, novčanice mogu čekati desetljećima
Do 31. prosinca 2025. trajao je rok u kojem su se u Hrvatskoj narodnoj banci mogle zamijeniti kovanice kune za eure. S novčanicama je drugačije: njihova se zamjena nastavlja i nema vremenskog ograničenja, što u praksi znači da netko i desetljećima kasnije može doći i zamijeniti pronađene kune po fiksnom tečaju.
Prema podacima objavljenim uz završetak roka za kovanice, do kraja 2025. zamijenjeno je oko 470 milijuna komada novčanica i 828 milijuna komada kovanica, dok je u optjecaju i dalje ostalo nešto više od četiri milijarde kuna u raznim oblicima. Dio toga je “izgubljen” po kućama, dio je završio u kolekcionarskim albumima, a dio se – realno – nalazi po svijetu.
Šira slika: Bugarska je upravo ušla u eurozonu – i ima iste strahove
Dok Hrvatska sada zbraja tri godine života s eurom, Bugarska je 1. siječnja 2026. postala 21. članica eurozone. I tamo se ponavlja ista rasprava: olakšanje zbog jednostavnijeg poslovanja i putovanja s jedne strane, strah od poskupljenja s druge. Drugim riječima: euro nije samo valuta, nego psihološki i politički okidač – a cijene su uvijek prva crta fronta.
U 2026. ulazimo s dvije paralelne stvarnosti: formalno smo se od kune oprostili kroz kovanice, ali se “kuna u glavi” vraća svaki put kad netko pokuša objasniti koliko je što poskupjelo. To neće nestati samo od sebe – nestat će tek kad se stabilizira odnos cijena i plaća, odnosno kad rast ne bude izgledao kao trajna kazna.
A do tada vrijedi jednostavno pravilo: preračunavanje pomaže samo kratko. Dugoročno pomaže jedino transparentnost cijena, realna konkurencija i standard koji ne kasni za košaricom.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
