TV WIEN · VIJESTI
OBIČAJI · BLAGDANI
Badnji dan i Badnje veče: najvažniji pravoslavni običaji, simbolika badnjaka i slame
Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar Božić slave 7. siječnja, a dan uoči blagdana – 6. siječnja –
naziva se Badnji dan. To je posljednji i najstroži dan božićnog posta i ujedno početak božićnog slavlja:
dan ispunjen simbolikom, porodičnim običajima i ritualima koji su se prenosili generacijama.
HIGHLIGHT
- Badnji dan je posljednji dan božićnog posta i priprema za Božić.
- Središnji simbol je badnjak (najčešće hrast) koji se siječe i unosi u dom.
- Na Badnje veče unose se badnjak i slama, služi posna večera i pali svijeća.
Badnjak: drvo koje nosi poruku topline i zajedništva
Naziv Badnjeg dana dolazi od badnjaka – najčešće hrastove grane ili mladog cerića koji se toga jutra siječe, donosi kući i pali.
U narodnom tumačenju, badnjak podsjeća na drvo koje su, prema predaji, pastiri donijeli da se zagrije mjesto rođenja Isusa.
Paljenje badnjaka uoči Božića simbolizira svjetlo koje ulazi u dom i okuplja porodicu.
Sječa badnjaka: jutarnji ritual
Po badnjak tradicionalno idu muškarci – najčešće domaćin i najstariji sin – rano ujutro, prije izlaska sunca.
U mnogim krajevima običaj je da se drvo zasječe s istočne strane, kako bi palo prema istoku.
U narodnom vjerovanju badnjak se treba presjeći u tri snažna udarca, a ako ne uspije – dovršava se lomljenjem.
Važno je i da se prilikom pada ne “zaustavi” na drugom drveću, kako se simbolično ne bi “zaustavila sreća kuće”.
U nekim običajima badnjak se prelije vinom i premaže medom, kao znak blagoslova i želje za slatkom i rodnom godinom.
Donosi se kući, prislanja uz zid, a u kuću se unosi tek kad padne mrak.
Badnje veče: slama, žito, svijeća i posna večera
Kada padne mrak, domaćin sa sinovima u kuću unosi badnjak i slamu, a u mnogim krajevima i pečenicu koja je pripremljena ranije.
Ukućani badnjak i domaćina posipaju žitom, kao simbol plodnosti i napretka.
Slama se raznosi po kući, posebno na mjesto gdje će se večerati, a u nekim tradicijama prate je šaljivi zvukovi “kvocanja” i “pijukanja”.
ZAŠTO SLAMA I ŽITO?
Slama podsjeća na skromno mjesto rođenja Hrista, a žito se u običajima veže uz želju za plodnošću, napretkom i blagoslovom doma.
U pojedinim krajevima slama se nakon Božića nosi u štalu ili obor, a njome se ponekad omataju voćke – “da bolje rode”.
Kadjenje tamjanom i porodični mir
Prije večere u mnogim domovima kadi se tamjanom – okadi se kuća i trpeza, zapali se svijeća i izgovori molitva.
Badnja večera je posna, ali se tradicionalno smatra da treba biti dostojna i obilna “koliko se može”,
jer se vjeruje da to simbolično priziva rodnu i sretnu godinu.
Paljenje badnjaka označava završetak Badnjeg dana i uvod u Božić – trenutak kada se u kući osjeti toplina,
a oko vatre se, kako kaže običaj, ljudi “griju ljubavlju i slogom”.
Neka Badnje veče donese mir u domu, zdravlje u obitelji i toplinu zajedništva.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
