Our website use cookies to improve and personalize your experience and to display advertisements(if any). Our website may also include cookies from third parties like Google Adsense, Google Analytics, Youtube. By using the website, you consent to the use of cookies. We have updated our Privacy Policy. Please click on the button to check our Privacy Policy.

Ako Trump napadne Grenland – NATO prestaje postojati?


TV WIEN · VIJESTI


EUROPA · GEOPOLITIKA

Danska: ako Trump krene na Grenland, NATO je gotov – zašto se Europa dodvorava i što slijedi

KOPENHAGEN / WASHINGTON · 06.01.2026

Kad danska premijerka kaže da bi američki napad na Grenland značio kraj NATO-a, ja to ne čujem kao dramatičnu izjavu za naslovnice.
Čujem hladnu dijagnozu: ako jedna članica Saveza odluči vojno udariti na teritorij druge članice, ideja kolektivne obrane prestaje imati smisla.
Ne “puca” samo jedan sporazum – puca cijeli poredak u kojem Europa vjeruje da se granice ne mijenjaju silom, pogotovo ne silom saveznika.

U isto vrijeme, ne mogu izbjeći pitanje koje se sve glasnije šapuće po europskim prijestolnicama: zašto se Europa dodvorava Donaldu Trumpu?
Zašto su reakcije oprezne, odmjerene, često mlake, čak i kada se govori o scenariju koji je donedavno bio nezamisliv?
Odgovor, koliko god neugodan bio, nije u slabosti karaktera europskih lidera – nego u strahu od posljedica.
Trump Europa ne doživljava kao ravnopravnog partnera, nego kao teren koji treba disciplinirati: carinama, pritiscima, ucjenama i sigurnosnim porukama “ako niste poslušni, ostajete sami”.

Grenland je u toj priči više od otoka. To je poluga moći.
Arktik se otvara, rute se mijenjaju, sirovine dobivaju novu vrijednost, a vojne baze i nadzor postaju valuta budućnosti.
Kad Trump kaže da mu Grenland treba zbog “nacionalne sigurnosti”, ja to čitam kao poruku da se geopolitika vraća na staro: tko je jači, uzima.
A kada još k tome ubaci podrugljive opaske na račun Danske, cilj nije samo Grenland – cilj je poruka Europi da se može poniziti pred kamerama i ništa se neće dogoditi.

I tu dolazimo do ekonomije, jer bez nje nema jasne slike. Trumpu je Europa prejaka.
Prejaka kao tržište, prejaka kao regulator, prejaka kao industrijski konkurent.
Njegov politički refleks nije “kako da surađujemo”, nego “kako da vas slomim dovoljno da mi budete korisni”.
Zato se sve u njegovoj logici pretvara u pregovarački štap: sigurnost, carine, energija, pa i simbolika poput Grenlanda.
Europa zato često bira manji rizik: popustiti danas, kupiti vrijeme, preživjeti izborni ciklus, nadajući se da će sutra biti normalnije.
Problem je što “sutra” možda više nije opcija.

Posebno mi je važan kontekst nakon američke akcije u Venezueli i uhićenja Nicolása Madura.
To je u Europi upalilo alarm: ako je Washington spreman na takav potez u Latinskoj Americi, zašto bi se automatski pretpostavilo da nikada ne bi posegnuo za pritiskom ili silom drugdje?
Grenland je formalno danski, ali geopolitički je globalan.
I upravo zato je europski strah razumljiv: ako se jednom dopusti presedan, sutra više nema jasne crte što je “nezamislivo”.

U ovakvim trenucima često čujem argument: “Svi šute jer Trump može baciti nuklearku.”
Ne mislim da je to stvarna osovina problema. Nuklearno oružje je prvenstveno instrument prijetnje, a ne plan djelovanja.
Čak ni Rusija, nakon napada na Ukrajinu, nije povukla taj potez – i upravo to pokazuje koliko su posljedice takvog scenarija politički i strateški suicidalne.
Ono što je realnije jest da Trump računa na nešto drugo: na psihološki učinak sile, na kaos, na lomljenje volje i na ekonomsku ucjenu.
I u tome je opasniji nego u karikaturi “ludog nuklearnog tipa”.

Što slijedi? Ja vidim nekoliko smjerova, i nijedan nije ugodan ako Europa nastavi reagirati samo iz straha.
Prvi je “tiho popuštanje”: Europa se i dalje prilagođava, NATO formalno traje, ali mu se isprazni sadržaj jer svi znaju da je Savez podložan volji jednog čovjeka u Washingtonu.
Drugi je “europsko odrastanje”: ubrzana izgradnja vlastite obrambene autonomije, jača industrija naoružanja, ozbiljniji proračuni i manje oslanjanje na američki kišobran.
Treći je najgori: eskalacija pritisaka, ekonomske mjere, trgovinski rat, političke ucjene – i Grenland kao simbol da se granice mogu dovoditi u pitanje čak i unutar zapadnog bloka.

Zato danska poruka nije samo danska. Ona je europska: ili se Savez drži pravila, ili pravila više nema.
A kad pravila nema, onda se svi “dodvoravaju” jer žele kupiti još jedan dan mira.
Pitanje je samo koliko dugo se mir može kupovati poniženjem – i tko će prvi shvatiti da je to najskuplja valuta.

INsajder ….

Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

By Zoran

Leave a Reply

Related Posts

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies. 

Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading