TV WIEN · VIJESTI
AUSTRIJA · EUROZONA
INFLACIJA · CIJENE
Inflacija pada u eurozoni, Austrija i dalje visoko: zašto Beč “hladi” sporije od Europe
Ukratko: Eurozona je u prosincu 2025. prema preliminarnoj procjeni pala na 2,0% – točno na cilj Europske središnje banke. Austrija je istovremeno na oko 3,8%, među najvišima u eurozoni, uz snažne pritiske iz usluga, hrane i električne energije.
- Eurozona (pros. procjena za prosinac 2025.): 2,0%
- Energija u eurozoni: -1,9% godišnje (pad ubrzan u odnosu na studeni)
- Usluge u eurozoni: 3,4% godišnje
- Austrija: oko 3,8%, i dalje osjetno iznad prosjeka eurozone
Eurozona “sjela” na 2,0% – energija povukla prema dolje
Inflacija u eurozoni dodatno se ohladila na kraju 2025. godine i prema preliminarnim podacima iznosi 2,0 posto. To je simbolična, ali važna točka: prosjek se poklapa s ciljem Europske središnje banke.
Najveći razlog tog blagog spuštanja su cijene energije, koje su u prosincu bile osjetno niže nego godinu ranije. S druge strane, cijene usluga nastavile su rasti – i to je dio inflacije koji se najteže “hladi”, jer je vezan uz domaće troškove poput rada, najma i operativnih troškova.
Austrija: pad ispod 4%, ali i dalje u vrhu
U Austriji je stopa inflacije u prosincu pala ispod 4,0 posto prvi put od ljeta 2025., no i dalje ostaje među najvišima u eurozoni. Prema brzom izračunu austrijske statistike, stopa iznosi oko 3,8 posto.
Drugim riječima: dok eurozona “diše” na 2,0 posto, Austrija još uvijek osjeća jači pritisak cijena u svakodnevici – posebno ondje gdje kućanstva najteže režu troškove.
Zašto Austrija “hladi” sporije
Razlog nije jedna stavka, nego kombinacija. U Austriji se kao jači pokretači rasta cijena ističu električna energija, usluge i hrana. Usluge su pritom posebno važne jer se cijene u tom segmentu često prilagođavaju sporije, ali dugotrajnije – i zato inflacija može ostati povišena i kad energija globalno pojeftini.
Dodatni sloj je metodologija: u javnosti se često citira nacionalna stopa, dok Eurostat za međunarodne usporedbe koristi harmonizirani indeks. Brojke mogu biti vrlo slične, ali nisu identične, pa u naslovima ponekad vidiš male razlike.
Velike razlike unutar eurozone
Eurozona ni približno nije homogena. Neke članice imaju vrlo nisku inflaciju (primjerice Cipar, Francuska ili Italija), dok su druge u gornjem rasponu. U prosincu su među najvišima bile Estonija, Austrija i Hrvatska.
Što to znači za 2026.: test “tvrdokorne” inflacije
Eurozoni pad na 2,0 posto donosi olakšanje, ali usluge na 3,4 posto pokazuju da pritisci nisu nestali – samo su promijenili oblik. Ako taj dio ostane visok, inflacija se može zadržati iznad cilja i bez šokova u energiji.
Za Austriju to znači da će 2026. biti godina u kojoj će se vidjeti koliko brzo mogu popustiti cijene u uslugama i osnovnim troškovima kućanstava. Ako se to ne dogodi, Austrija bi i dalje mogla ostati iznad prosjeka eurozone, čak i kad ostatak bloka bude stabilniji.
U praksi, “pobjeda nad inflacijom” ne osjeća se kad brojka padne, nego kad se stabilizira ono što građani najčešće kupuju: hrana, energija, stanovanje i svakodnevne usluge. Upravo je zato razlika između eurozonskog prosjeka i austrijske stope politički i društveno osjetljiva tema.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
