Grenland im ne bi bio prvi: Amerikanci su svjetski prvaci u kupovini teritorija, evo što su sve stekli za dolare
WASHINGTON / KOPENHAGEN · 2026.
Najave iz Washingtona o mogućoj kupovini Grenlanda izazvale su šok u Europi,
no povijesno gledano – takav potez za Sjedinjene Američke Države ne bi bio presedan.
Naprotiv, SAD su upravo kupovinom teritorija izgradile velik dio svoje današnje moći.
Američka vlada posljednjih dana šalje kontradiktorne poruke o Grenlandu –
dok Bijela kuća ne isključuje ni uporabu vojne sile, državni tajnik Marco Rubio
govori o mogućnosti kupnje tog autonomnog teritorija Danske.
Iako Kopenhagen poručuje da Grenland nije na prodaju,
povijest pokazuje da Washington teritorijalne transakcije vidi kao legitimno sredstvo politike.
uključujući i vojna sredstva“, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
Kupovina teritorija kao instrument moći
U međunarodnom pravu kupovina teritorija poznata je kao cesija – formalni prijenos
suvereniteta s jedne države na drugu u zamjenu za financijsku naknadu.
Iako danas zvuči arhaično, riječ je o mehanizmu koji je stoljećima bio uobičajen.
Povijesno gledano, države su teritorije stjecale na pet načina:
cesijom, okupacijom, akrecijom, dugotrajnim posjedovanjem i vojnim osvajanjem.
Kupovina je često služila kao „civiliziran“ nastavak vojnog pritiska
ili sredstvo sprječavanja suparničkih sila da steknu stratešku prednost.
SAD – apsolutni prvak teritorijalne kupnje
Sjedinjene Američke Države kupnjom su stekle oko 40 posto svog današnjeg teritorija,
čime su bez presedana u modernoj povijesti.
- 1803. – Louisiana: kupljena od Francuske za 15 milijuna dolara, čime se teritorij SAD-a udvostručio.
- 1819. – Florida: stečena od Španjolske uz isplatu 5 milijuna dolara potraživanja.
- 1853. – Gadsdenova kupnja: SAD plaća Meksiku 10 milijuna dolara za južnu Arizonu i Novi Meksiko.
- 1867. – Aljaska: kupljena od Rusije za 7,2 milijuna dolara – danas jedna od strateški najvažnijih regija.
- 1917. – Američki Djevičanski otoci: kupljeni od Danske za 25 milijuna dolara.
Upravo je Danska već jednom prodala teritorij Washingtonu,
što dodatno pojačava simboliku današnjih rasprava o Grenlandu.
Gdje je granica između prava i sile?
Pravni stručnjaci upozoravaju da kupovina teritorija zamagljuje granicu
između privatnog vlasništva i međunarodnog javnog prava.
Kupnjom se ne prenosi samo zemljište, već i puni suverenitet –
zakonodavna, izvršna i sudska vlast nad stanovništvom.
U 21. stoljeću, u kojem su nepovredivost granica i pravo naroda na samoodređenje
temeljni principi, ideja kupovine Grenlanda izaziva snažan otpor u Europi.
No povijest jasno pokazuje da SAD takav potez ne doživljava kao nešto neuobičajeno.
Kupovina Grenlanda ne bi bila tek ekscentrična ideja Donalda Trumpa,
već nastavak dugog američkog obrasca u kojem se novcem, pritiskom
i geopolitikom šire granice utjecaja.
Upravo zato aktualna rasprava o Grenlandu nadilazi pitanje jednog otoka.
Ona otvara puno veće pitanje: vrijede li u globalnoj politici
ista pravila za sve – ili samo za one slabije.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
