TV WIEN · VIJESTI
ZDRAVLJE · PSIHOLOGIJA
“Plavi ponedjeljak” je mit, ali zimski pad energije nije: Zašto se 19. siječnja mnogi osjećaju loše i što stvarno pomaže
Treći ponedjeljak u siječnju godinama se po medijima provlači kao “najdepresivniji dan u godini” – takozvani “Plavi ponedjeljak”.
Ove godine taj datum pada na 19. siječnja. No, iako se mnogi stvarno osjećaju iscrpljeno, bezvoljno i “bez sunca u glavi”, važno je znati:
“Plavi ponedjeljak” nije znanstveno potvrđen fenomen, nego ideja koja se godinama reciklira – dok je zimski blues, odnosno sezonski pad raspoloženja,
nešto sasvim realno i dobro poznato liječnicima. :contentReference[oaicite:0]{index=0}
- “Plavi ponedjeljak” nema kliničku potvrdu i mentalno-zdravstvene organizacije ga godinama kritiziraju kao mit :contentReference[oaicite:1]{index=1}
- Zimski simptomi (umor, manjak motivacije, “težina u tijelu”) mogu biti dio sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) :contentReference[oaicite:2]{index=2}
- Pomaže dnevno svjetlo, rutina, kretanje i kontakt s ljudima – a kad traje i pogoršava se, treba potražiti stručnu pomoć :contentReference[oaicite:3]{index=3}
Odakle uopće dolazi “Plavi ponedjeljak”
Pojam se u javnosti veže uz psihologa Cliffa Arnalla i “formulu” iz 2005. godine. Problem je što se ta formula nikada nije etablirala kao znanstveni alat:
ozbiljne institucije upozoravaju da se radi o marketinški napuhanoj ideji koja može banalizirati stvarnu depresiju. Drugim riječima – nije problem u tome
da se ljudi u siječnju osjećaju loše; problem je u tvrdnji da postoji “jedan dan” koji je matematički najgori za sve. :contentReference[oaicite:4]{index=4}
Zašto se baš u siječnju mnogi osjećaju “ispuhano”
Siječanj je često kombinacija faktora koji sami po sebi nisu dramatični, ali zajedno znaju pritisnuti:
manje dnevnog svjetla, hladnoća, manje kretanja, povratak u radni ritam nakon blagdana i osjećaj da su “odluke” već propale.
Kod dijela ljudi to ostaje na razini prolazne bezvoljnosti, a kod dijela se razvije u izraženije simptome povezane sa zimom,
poznate kao sezonski afektivni poremećaj (SAD). :contentReference[oaicite:5]{index=5}
Što stvarno pomaže (bez magije i bez “instant rješenja”)
Ne postoji trik koji preko noći “ugasi” zimu, ali postoji nekoliko poteza koji imaju smisla – i koje stručne organizacije redovno preporučuju:
dnevno izaći na prirodno svjetlo (i kad je oblačno), držati osnovnu rutinu spavanja, ubaciti lagano kretanje (šetnja je dovoljna),
jesti redovito i – možda najvažnije – ne zatvarati se u tišinu. Kratak razgovor s prijateljem često napravi više od još jednog skrolanja po mobitelu. :contentReference[oaicite:6]{index=6}
Što se tiče “svjetlosne terapije” (SAD lampe), zdravstvene institucije navode da nekim ljudima može pomoći, ali da dokazi nisu jednako snažni za sve
te da je pametno prvo razgovarati s liječnikom – osobito ako postoje očne bolesti ili terapije koje povećavaju osjetljivost na svjetlo. :contentReference[oaicite:7]{index=7}
Kad “loš dan” postane signal za pomoć
Ako se osjećaj beznađa, iscrpljenosti ili tjeskobe vuče tjednima, ako se pogoršava ili utječe na posao, san, odnose i svakodnevno funkcioniranje –
to je trenutak kad se ne ide “na motivacijske rečenice”, nego se traži podrška: razgovor s liječnikom opće prakse, psihologom ili psihoterapeutom.
Depresija nije “mood”, nego stanje koje se liječi.
“Plavi ponedjeljak” je popularan medijski pojam, ali mentalno-zdravstvene organizacije upozoravaju da je riječ o mitu bez kliničke podloge.
S druge strane, zimski pad raspoloženja i SAD (sezonski afektivni poremećaj) su stvarne pojave povezane s manjkom dnevnog svjetla i promjenom rutine.
:contentReference[oaicite:8]{index=8}
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
