PSIHOLOGIJA · ZDRAVLJE
Austrijanci alkohol sve češće koriste kao “antidepresiv”: nova studija otkriva snažnu vezu s depresijom
Nije iznenađujuće da u Austriji mnogi posežu za alkoholom kada se osjećaju loše – ali novo istraživanje pokazuje koliko ta “brza pomoć” može biti pogrešan smjer. Prekomjerno pijenje se često koristi kao neprikladan način suočavanja s depresivnim raspoloženjima, a posljedice mogu biti dublje nego što ljudi misle: alkohol kratkoročno “otupi”, ali dugoročno može pojačati emocionalnu nevolju i upasti u začarani krug.
Studija objavljena u Journal of Affective Disorders (2026.) pokazuje statistički stabilnu povezanost između zlouporabe alkohola i depresivnih simptoma. Depresija i anksioznost pojavljuju se kao “ključne točke” u mreži povezanih simptoma.
Tko stoji iza istraživanja i na čemu se temelji?
Istraživanje je vodila Marina Zeldovich sa Sveučilišta Sigmund Freud u Beču, u suradnji s timom stručnjaka, a analizirani su podaci ukupno 2007 odraslih osoba iz Austrije (49% žena; prosječna dob 48,2 godine). U fokusu su bili upitnici o konzumaciji alkohola te simptomima depresije, anksioznosti, nesanice i stresa, a autori su koristili tzv. “analizu mreže” kako bi vidjeli koje se tegobe najčešće spajaju i pojačavaju jedna drugu.
Zabrinjavajući broj: 21% pokazuje znakove zlouporabe
Najupadljiviji nalaz: 21 posto sudionika imalo je pozitivan rezultat probira na zlouporabu alkohola. Osobe kod kojih se sumnjalo na ovisnost prijavljivale su višu razinu depresije, anksioznosti, stresa i problema sa spavanjem – i u prosjeku su bile mlađe.
Alkohol može kratkoročno djelovati kao “prekidač” za tugu, tjeskobu ili stres – ali u većim količinama može pogoršati raspoloženje i potaknuti depresivne simptome. U praksi to često izgleda ovako: loš dan → piće za smirenje → lošiji san i pad raspoloženja → još veća potreba za “gašenjem” osjećaja.
Što je pokazala analiza: depresija i anksioznost su ključne točke
Analiza mreže otkrila je snažnu povezanost zlouporabe alkohola i depresivnih simptoma, pri čemu su depresija i anksioznost bile središnje “točke spajanja”. Zanimljivo, s porastom dobi veza između alkohola i psihološke nevolje se smanjivala, a značajne razlike između spolova nisu pronađene.
Šira slika: koliko je problem raširen?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), procijenjena prevalencija poremećaja povezanih s alkoholom u Austriji iznosi oko 12%, dok je alkoholna ovisnost procijenjena na 5,8%.
Stručnjaci sve češće upozoravaju da prekomjerno pijenje nije uvijek “uzrok” lošeg stanja, nego i posljedica – pokušaj da se emocije reguliraju na brz i dostupan način. Problem je što alkohol dugoročno može pojačati simptome, pogoršati san i “zacementirati” stres.
Ako ti ovo zvuči poznato: što možeš napraviti već danas?
- Prepoznaj obrazac: piješ li prvenstveno zbog “učinka”, a ne okusa – da smiriš tugu, nervozu, stres?
- Ne čekaj dno: razgovor s liječnikom opće prakse ili psihologom često je najbrži put do pomoći.
- San i rutina: nesanica i alkohol često idu zajedno – već malo bolji san može smanjiti potrebu za “gašenjem” emocija.
Ako se ti ili netko tvoj osjeća u krizi, pomoć postoji. U Austriji je TelefonSeelsorge 142 dostupna 24/7 (besplatno i povjerljivo). Za djecu i mlade tu je Rat auf Draht 147 (anonimno i besplatno).
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
