TV WIEN · VIJESTI
KULTURA · BAŠTINA
Križevački štatuti upisani u Registar kulturnih dobara RH – vinska tradicija dobila nacionalnu zaštitu
Najpoznatije vinsko-pajdaške regule u Hrvatskoj službeno su proglašene nematerijalnim kulturnim dobrom, potvrđujući njihovu višestoljetnu vrijednost i živu tradiciju.
Vinsko-pajdaške regule poznate kao Križevački štatuti upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, objavilo je Ministarstvo kulture i medija RH. Odluka je donesena 17. veljače 2026., a štatuti su evidentirani pod brojem Z-7973.
Nositelji ovog kulturnog dobra su Grad Križevci i Društvo za očuvanje križevačke baštine “Križevački štatuti”, uz kulturno-umjetnička društva kalničkoga kraja te sve građane i sudionike koji aktivno njeguju ovu tradiciju.
Pravila vina, pjesme i pajdašije
Križevački štatuti predstavljaju skup običajnih pravila vezanih uz ispijanje vina, popraćenih zdravicama, vinskim pjesmama i elementima folklornog kazališta. Obvezne su tri zdravice – domovini, pajdašiji i krasnome spolu – dok se pjesme pjevaju iz tzv. horvatske dobrovolje.
Folklorni dio čine živopisni likovi poput stoloravnatela, fiškuša i oberfiškuša, barilonosca, govorača, popevača, vunbacitela te pajdaša i pajdašica. Pravila se strogo poštuju, a prekršaji se kažnjavaju simboličnim “štrofovima”, od suhoga do slatkoga vina.
Tradicija starija od stoljeća
Iako nose ime Križevaca, štatuti su poznati diljem Hrvatske, osobito na sjeverozapadu zemlje. Nastali su u narodu, a zapisani su u 19. stoljeću. Njihova kulturna vrijednost prepoznata je i u književnosti – o njima su pisali August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski i Antun Gustav Matoš.
Prvo cjelovito izdanje objavio je 1912. godine Zvonimir Pužar, a štatuti se od tada, uz povremene prekide, kontinuirano obnavljaju i tiskaju do danas.
Nova snaga od 2014. godine
Snažna revitalizacija započela je osnutkom Društva “Križevački štatuti” 2014. godine. Godine 2023. objavljeno je novo izdanje s “Hižnim protokolom” i “Pajdaškom legitimacijom”, a tradicija je dodatno obrađena u monografiji “Hrvatska vinska kultura” iz 2024.
Zbog svoje starine, kontinuiteta i živoga današnjeg prakticiranja, štatuti su prepoznati kao temelj hrvatske vinsko-pajdaške baštine i poveznica s običajima poput Martinja i rituala krštenja mošta.
Istoga dana u Registar kulturnih dobara RH upisan je i običaj Stomorina – dizanje bandira u Omišlju na otoku Krku, čime se dodatno širi popis zaštićene nematerijalne baštine.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
