Nervoza uoči izbora: Ako poskupi ili nestane goriva u Mađarskoj, Orban bi mogao udariti na Hrvatsku
Manje od dva mjeseca prije parlamentarnih izbora, mađarski premijer Viktor Orban zaoštrava retoriku prema Ukrajini i Europskoj uniji. U pozadini političkog sukoba stoji pitanje opskrbe naftom, ali i borba za domaće birače – u kojoj bi se Hrvatska mogla naći kao zgodna meta.
Nafta kao izborno oružje
Orban je optužio Ukrajinu da je blokirala naftovod Družba, kojim Mađarskoj stiže ruska nafta, te to predstavio kao nastavak, kako tvrdi, “protumađarske politike”. Istodobno u Bruxellesu pokušava blokirati novi europski paket pomoći Ukrajini i dodatne sankcije Rusiji. Energetska sigurnost tako je postala središnja tema kampanje.
Situacija oko Družbe ostaje nejasna. Ukrajinska strana tvrdi da je infrastruktura oštećena ruskim djelovanjem, dok Moskva i Budimpešta uzvraćaju da je sve funkcionalno i da je protok obustavljen političkom odlukom Kijeva. U međuvremenu, u Europskoj komisiji traži se model kompromisa koji bi Orbanu omogućio “pobjedu za domaću publiku”, a da se izbjegne otvoreni institucionalni sukob.
Spominje se i ideja europske inspekcije koja bi procijenila stanje naftovoda te izradila dokument s obećanjem o obnovi protoka. No konačna riječ je u rukama Kijeva, a ukrajinski predsjednik jasno poručuje da sigurnosni rizici imaju prioritet.
Hrvatska u energetskoj jednadžbi
Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap procjenjuje da će se opskrba, neovisno o političkim porukama, nastaviti preko alternativnih pravaca – prije svega preko Janafa i Hrvatske. Mađarska i Slovačka već sada koriste taj kanal, i to bez većih poremećaja.
Prema njegovim riječima, tvrdnje da Janaf nema kapacitet pokazale su se neutemeljenima. Pritom se otvara i osjetljivo pitanje: ako su se godinama opskrbljivali jeftinijom ruskom naftom, zašto cijene goriva u tim državama nisu bile niže od hrvatskih? Odgovor, smatra Akrap, leži u načinu preraspodjele prihoda i političkim prioritetima unutar same Mađarske.
Preusmjeravanje fokusa
Ako dođe do poskupljenja ili čak nestašice goriva, gotovo je izvjesno da će Orban retorički tražiti vanjskog krivca. U tom scenariju Hrvatska bi se mogla naći u nezahvalnoj poziciji – osobito nakon nedavnih političkih susreta Zagreba s njegovim protukandidatom Peterom Magyarom.
Energetska infrastruktura tada bi postala više od logističkog pitanja; pretvorila bi se u simbol političkog nadmetanja. Orban je već pokazao sklonost verbalnoj eskalaciji uoči izbora, no dugoročno bi takav pristup mogao produbiti napetosti s Europskom unijom, koja traži način da osigura kontinuitet pomoći Ukrajini bez obzira na mađarske rezerve.
Hoće li kriza oko Družbe biti stvarni energetski problem ili prije svega izborni instrument, znat će se uskoro. No jedno je jasno: energija je ponovno postala politička valuta – i to ne samo u Budimpešti, nego i u Bruxellesu i Zagrebu.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
