Kako psi mijenjaju zrak u stanovima: Što otkriva nova studija iz Lausanne

Psi nisu samo naši vjerni pratitelji – oni mijenjaju i zrak koji udišemo. Nova studija švicarskog EPFL-a (École Polytechnique Fédérale de Lausanne) po prvi je put detaljno izmjerila koje plinove, čestice i mikrobe psi unose u zatvorene prostore. Rezultati pokazuju da njihov utjecaj na kvalitetu zraka nije zanemariv, ali nije ni nužno negativan.

CO2 i amonijak – psi dišu poput nas

Prema istraživačima, veliki pas u mirovanju emitira približno jednaku količinu ugljikova dioksida (CO2) kao odrasla osoba. Slično vrijedi i za amonijak – plin koji nastaje tijekom razgradnje proteina i oslobađa se kroz kožu i dah. Drugim riječima, u malom stanu veliki pas može imati mjerljiv utjecaj na koncentraciju zraka, posebno ako prostor nije redovito prozračen.

Čestice, prašina i mikrobi

Najveći utjecaj pasa zabilježen je kod lebdećih čestica u zraku. Tresenjem, grebanjem ili jednostavnim kretanjem po stanu psi podižu prašinu, pelud, biljne ostatke i mikrobe. Veliki psi pritom oslobađaju između dva i četiri puta više mikroorganizama nego čovjek u istoj prostoriji.

Ipak, istraživači naglašavaju da povećana raznolikost mikroba nije automatski negativna. Brojne druge studije sugeriraju da kontakt s različitim mikroorganizmima može potaknuti razvoj imunološkog sustava – osobito kod djece. Psi tako djeluju kao “mobilni prijenosnici”, donoseći biološki materijal izvana u unutrašnjost doma.

Kemijske reakcije s ozonom

Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosi se na kemijske reakcije u zatvorenom prostoru. Ozon koji ulazi u domove izvana reagira s lipidima kože, stvarajući spojeve poput aldehida i ketona. Kod ljudi ulogu u toj reakciji ima skvalen – sastojak sebuma.

Psi sami ne proizvode skvalen. Međutim, kada ih ljudi maze, ostaci ljudske kože prenose se na njihovo krzno. Ti ostaci zatim reagiraju s ozonom. Zanimljivo je da psi, u prosjeku, proizvode oko 40 posto manje produkata tih reakcija nego ljudi.

Što to znači za vlasnike pasa?

Zaključak nije da su psi “problem” za kvalitetu zraka, nego da njihov utjecaj treba uzeti u obzir pri modeliranju zatvorenih prostora. Redovito provjetravanje, kvalitetna ventilacija i održavanje čistoće ključni su za zdravu unutarnju klimu – bez obzira na to imate li psa ili ne.

U konačnici, studija pokazuje da naši četveronožni prijatelji mijenjaju mikrookoliš doma na kompleksan način – ali istodobno mogu pridonijeti većoj biološkoj raznolikosti, što dugoročno može imati i pozitivne učinke na imunitet.

Zoran / TV Wien