Our website use cookies to improve and personalize your experience and to display advertisements(if any). Our website may also include cookies from third parties like Google Adsense, Google Analytics, Youtube. By using the website, you consent to the use of cookies. We have updated our Privacy Policy. Please click on the button to check our Privacy Policy.

Milanović: „Hrvatska se ne smije uvlačiti u tuđe ratove – povlačim naše vojnike“


TV WIEN · VIJESTI


HRVATSKA · VANJSKA POLITIKA

Milanović: „Hrvatska se ne smije uvlačiti u tuđe ratove – povlačim naše vojnike“

ZAGREB / BEČ · 3. OŽUJKA 2026.

Predsjednik Republike Hrvatske **Zoran Milanović** u više je navrata jasno poručio kako se **Hrvatska ne smije uvlačiti u tuđe ratove**, komentirajući rastuće napetosti i vojne operacije na Bliskom istoku. Milanović je najavio **povlačenje hrvatskih vojnika raspoređenih u međunarodnim misijama** povezanima s tom krizom, naglasivši da se ne želi sudjelovati u sukobima koji po njegovu mišljenju ne predstavljaju izravnu prijetnju sigurnosti Republike Hrvatske.

HIGHLIGHT
  • Milanović: Hrvatska “ne smije ulaziti u tuđe ratove”.
  • Najavio povlačenje hrvatskih vojnika iz misija vezanih uz Bliski istok.
  • Istaknuo se stav o obrambenoj, a ne ofenzivnoj ulozi Hrvatske.
  • Debata se nastavlja u Saboru i Vladi oko sigurnosnih prioriteta.

Zašto se Milanović protivi sudjelovanju

Milanović je u svom obraćanju istaknuo kako Hrvatska treba zadržati **odlučujuću neovisnu politiku**, a ne slijediti automatski vojne angažmane drugih velikih sila. Prema njegovim riječima, sudjelovanje u stranim ratovima bez jasne nacionalne sigurnosne koristi predstavlja nepotreban rizik za državu i njezine građane.

Naglasio je da povlačenje vojnika nije izraz “neprijateljstva prema saveznicima”, već promišljena odluka kako bi se očuvala stabilnost i sigurnost Hrvatske, posebice u trenutnom globalnom kontekstu pojačanih napetosti i rizika širenja sukoba.

Reakcije unutar Hrvatske i u Bruxellesu

Milanovićeve izjave izazvale su reakcije unutar hrvatske političke scene. Dio političkih aktera podržava njegov stav o suzdržanosti i fokusiranju na unutarnju sigurnost, dok drugi upozoravaju da takav pristup može otežati suradnju u okviru **NATO-a i EU**.

I u Bruxellesu se tema otvorila na višim razinama: nekoliko država članica EU jasno je poručilo da ostaju predane kolektivnoj obrani i obvezama unutar NATO saveza, dok se raspravlja o ulozi i odgovornostima država članica u kriznim situacijama poput one na Bliskom istoku.

KONTEKST SIGURNOSNE POLITIKE

Prema Ustavu RH i NATO obvezama, Hrvatska je dio kolektivnih sigurnosnih struktura. No, kada je riječ o sudjelovanju u operacijama izvan izravne obrane nacionalnog teritorija, odluke o angažmanu često ovise o procjeni rizika i političkim prioritetima vlade i predsjednika.

Milanovićevo povlačenje vojnika i stav o neuvlačenju u tuđe ratove dovodi u fokus pitanje gdje leži granica između kolektivne sigurnosti i sudjelovanja u taktičkim misijama daleko od doma.

Što to znači za hrvatsku vojsku

Hrvatski vojnici koji su bili angažirani u misijama povezanim s najnovijom krizom postupno će se povlačiti. Ministarstvo obrane i OSRH u narednim će danima objaviti planove rotacija i povlačenja, te procijeniti utjecaj na ostale misije u kojima sudjeluje Hrvatska.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

By Zoran

Leave a Reply

Related Posts

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies. 

Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading