TV WIEN · VIJESTI
AUSTRIJA · GOSPODARSTVO
Šok na benzinskim crpkama u Austriji: rast cijena goriva briše sav učinak mjera protiv inflacije
Austrijski vozači posljednjih dana sve jače osjećaju novi udar na kućni budžet. Cijene benzina i dizela porasle su za više od 20 posto od početka godine, a ekonomisti upozoravaju da bi upravo gorivo moglo poništiti gotovo sav dosadašnji učinak mjera koje su trebale usporiti inflaciju. Prema ocjeni direktora Instituta za više studije (IHS) Holgera Bonina, rast cijena na crpkama mogao bi već u ožujku sam podići inflaciju za oko 0,4 postotna boda.
Zašto gorivo ponovno vuče cijene prema gore
Glavni razlog novog udara na cijene povezan je s ratom na Bliskom istoku i strahom tržišta od dužih poremećaja u opskrbi energentima. Bonin upozorava da se na tržištu nafte ne trguje samo postojećom količinom barela, nego i očekivanjima. Ako ulagači procijene da će sukob trajati dulje, cijene odmah reagiraju – i to vrlo brzo osjete vozači u Austriji.
Poseban problem predstavlja Hormuški tjesnac, jedna od najvažnijih ruta za svjetsku trgovinu naftom. Strah da bi blokada ili duži sigurnosni poremećaji mogli usporiti isporuke već sada gura cijene prema gore. Reuters je ranije izvijestio da bi i relativno umjeren rast cijene nafte mogao u eurozoni ponovno ojačati inflacijski pritisak, posebno ako rat potraje.
Ministar traži provjeru cijena
Zbog naglog rasta cijena austrijski ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer naložio je detaljniju provjeru tržišta goriva. Analizu provodi IHS uz potporu Savezne agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi se utvrdilo postoji li neopravdano dizanje cijena ili iskorištavanje krizne situacije.
Time vlasti pokušavaju poslati poruku da prate situaciju, ali za građane je važnije drugo pitanje: hoće li se cijene uskoro stabilizirati ili je ovo tek početak novog vala poskupljenja. Za sada nitko ne daje čvrst odgovor. IHS poručuje da treba pričekati razvoj sukoba, ali i upozorava da se ne smije reagirati ni prekasno ni prenaglo.
Nije problem samo gorivo
Najveći rizik nije samo u benzinu i dizelu. Ako rast cijena nafte potraje, vrlo brzo bi se mogao preliti i na plin, a zatim i na električnu energiju. Bonin upozorava na moguću “kaskadu” – lančanu reakciju u kojoj se skuplja energija prenosi na gotovo sve druge troškove: prijevoz, proizvodnju, grijanje, pa na kraju i svakodnevnu kupovinu.
Taj rizik u Austriji dodatno pojačava i energetska struktura zemlje. Reuters je još u veljači upozorio da slabija snježna sezona u Austriji smanjuje potencijal hidroelektrana, što povećava oslanjanje na plin u proizvodnji struje. Ako se tome doda novi geopolitički šok, kućni računi i troškovi poslovanja mogli bi dodatno rasti.
Što to znači za građane Austrije
Za prosječnog građanina to znači vrlo konkretan problem. Kada gorivo poskupi, skuplji postaje odlazak na posao, prijevoz robe, dostava, pa i hrana na policama. Inflacija tada više nije samo apstraktan broj u ekonomskim izvješćima, nego nešto što se vidi svaki put kada se natoči spremnik ili plati račun u trgovini.
Austrija je još nedavno izgledala kao da se polako vraća prema inflaciji blizu dva posto. Sada se taj cilj ponovno udaljava. Ako se rat na Bliskom istoku ne smiri brzo, šok na benzinskim crpkama mogao bi biti tek prvi signal da građane i gospodarstvo čeka novi, osjetno skuplji val proljeća.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
