Meinl-Reisinger poručila da se 2015. neće ponoviti: Austrija zbog rata u Iranu pojačava pomoć i repatrijaciju

BEČ · 8. ožujka 2026.

Austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger poručila je u Beču da se izbjeglička situacija iz 2015. “neće i ne smije ponoviti”, komentirajući moguće posljedice rata u Iranu i šire destabilizacije Bliskog istoka. Kao ključni oslonac navela je novi Pakt EU o migracijama i azilu, koji stupa na snagu u lipnju, te pojačanu humanitarnu pomoć na terenu kako bi se smanjio pritisak prema Europi.

Poruka Beča: 2015. ne smije biti model za novu krizu

Izjava austrijske šefice diplomacije dolazi u trenutku kada se u Europi ponovno otvara osjetljivo pitanje mogućeg novog izbjegličkog vala zbog rata između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. Meinl-Reisinger je u Beču naglasila da se scenarij iz 2015. godine, kada je Europa bila suočena s velikim migracijskim pritiskom, ne smije ponoviti i da Austrija računa na drukčiji europski okvir nego prije deset godina.

U središtu tog argumenta nalazi se Pakt EU o migracijama i azilu, koji bi od lipnja trebao promijeniti način upravljanja migracijama, registracijom i raspodjelom odgovornosti unutar Unije. Iako ostaje otvoreno koliko će taj mehanizam biti učinkovit u stvarnoj velikoj krizi, politička poruka iz Beča je jasna: Austrija želi pokazati da današnja Europa raspolaže alatima kojih 2015. nije bilo u ovom obliku. Ova je procjena izvedena iz izjava ministrice i europskog političkog konteksta.

Pomoć na terenu kao prva linija obrane

Meinl-Reisinger je objasnila da austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova podržava mjere za sprječavanje većih izbjegličkih kretanja iz regije kroz Fond za pomoć u katastrofama u inozemstvu. Logika je jednostavna: što je humanitarna pomoć bliže kriznom području, to je manja vjerojatnost da će velik broj ljudi kasnije krenuti prema Europi. Zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Libanonu sve više sredstava iz tog fonda usmjerava se upravo tamo.

Takav pristup Austrija ne predstavlja samo kao humanitarnu obvezu, nego i kao pitanje vlastite stabilnosti. U političkom jeziku Beča to znači pokušaj da se migracijski pritisci “zaustave što bliže izvoru problema”, a ne tek kada dođu do europskih granica. To je već godinama česta formula europskih vlada, ali sada dobiva dodatnu težinu zbog rata u Iranu i rizika da se destabilizacija prelije na Libanon, Siriju, Irak i širu regiju. Ova je interpretacija izvedena iz austrijskih izjava o AKF-u i regionalnom kontekstu.

Austrija izvlači građane iz UAE-a i šire regije

Uz poruke o migracijskoj politici, Beč je suočen i s vrlo konkretnim operativnim problemom: repatrijacijom austrijskih državljana koji su ostali blokirani u regiji. Prema podacima austrijskog Ministarstva vanjskih poslova koje prenose austrijski mediji, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima bilo je registrirano 1.058 putnika, a u cijeloj regiji 1.760. Dosad je s četiri charter leta koje je organizirala Austrija repatrirano oko 800 ljudi, dok ih je još 58 vraćeno u suradnji s partnerima iz EU-a.

Istodobno je Ministarstvo poticalo putnike da koriste i dostupne redovne letove ondje gdje je to još moguće. Posebno je naglašeno da se i članovi turističkih grupa trebaju zasebno registrirati u sustavu putne registracije, jer se u praksi pokazalo da turistički vodiči često registriraju samo sebe, dok ostali članovi grupe ne primaju važne sigurnosne informacije i ažuriranja.

Suradnja s UAE-om i sastanak sa šeikom Abdullahom bin Zayedom

Meinl-Reisinger je ove poruke iznijela nakon sastanka sa šeikom Abdullahom bin Zayedom Al Nahyanom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prema službenom priopćenju emiratskog ministarstva vanjskih poslova, razgovori su bili usmjereni na bilateralne odnose Austrije i UAE-a, ali i na sigurnosnu situaciju u regiji, uključujući iranske raketne napade na UAE i druge zemlje.

Austrija trenutačno blisko surađuje s Emiratima upravo zbog izvlačenja svojih građana iz Dubaija, Abu Dhabija i drugih točaka u regiji. Ta suradnja pokazuje koliko je u ovakvim krizama važna diplomatska logistika, ne samo političke izjave. U trenucima kada komercijalni zračni promet stane, države se oslanjaju na mrežu partnera, konzularnu koordinaciju i posebne letove kako bi izbjegle dodatni kaos. Ovaj zaključak proizlazi iz Reutersovih i austrijskih izvještaja o repatrijacijama.

Međunarodno pravo, Iran i kritika preventivnih udara

Meinl-Reisinger je u Beču također jasno poručila da Europa nema interesa za “požar” na Bliskom istoku te da mora ostati dosljedna međunarodnom pravu. Prema austrijskim izvještajima, izričito je navela da su preventivni udari prema međunarodnom pravu nezakoniti, a istodobno je kritizirala i nejasne ratne ciljeve Sjedinjenih Država i Izraela.

Ta izjava politički je važna jer Austrija pokušava zadržati ravnotežu između zapadnog savezništva i vlastite diplomatske tradicije oslanjanja na međunarodno pravo. U praksi to znači da Beč želi izbjeći sliku pasivne podrške svakoj vojnoj akciji, ali i zadržati prostor za humanitarnu i evakuacijsku suradnju s regionalnim partnerima. To je delikatna pozicija, osobito u vremenu kada su ratne i pravne interpretacije sve agresivnije politizirane. Ova je procjena izvedena iz austrijskih izjava o međunarodnom pravu i repatrijaciji.

Koliko je uvjerljiva tvrdnja da se 2015. neće ponoviti?

Politički gledano, tvrdnja da se 2015. neće ponoviti ima dvije dimenzije. Prva je poruka domaćoj javnosti: Austrija želi spriječiti paniku i pokazati da kontrolira situaciju. Druga je poruka Europskoj uniji: sada postoji više institucionalnih mehanizama, bolja granična koordinacija i veće iskustvo u upravljanju krizama nego prije deset godina. No istodobno ostaje činjenica da nijedan pakt sam po sebi ne može zaustaviti veliki ratni val raseljavanja ako se sigurnosna situacija dodatno uruši. Ova je procjena izvedena iz političkog konteksta i prirode samih mjera.

Upravo zato izjava Meinl-Reisinger treba se čitati i kao pokušaj smirivanja javnosti i kao signal da Austrija želi djelovati unaprijed, a ne tek reagirati kada kriza stigne na europske granice. Hoće li to biti dovoljno, ovisit će manje o konferencijama za novinare u Beču, a više o tome hoće li se Bliski istok uspjeti izbjeći daljnjoj destabilizaciji. Za sada Austrija pokušava raditi na oba fronta istodobno — pomoći na terenu i zaštiti vlastite građane kod kuće i u inozemstvu.

Zoran / TV Wien