Šverc ljudi ne staje: Ruta preko Bosne, Srbije i Hrvatske i dalje hrani opasan kriminalni biznis

SLAVONSKI BROD / BEČ · 8. ožujka 2026.

Krijumčarenje ljudi u Brodsko-posavskoj županiji nastavlja se gotovo po istom obrascu: migranti nezakonito prelaze rijeku Savu, prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a zatim ih krijumčari automobilima pokušavaju prevesti prema Zagrebu i dalje prema slovenskoj granici. Mijenjaju se vozači i njihove putovnice, ali model ostaje isti — brz prijevoz, laka zarada i stalni rizik za ljudske živote.

Isti scenarij, novo lice za volanom

Prema informacijama iz policijskog postupanja u Brodsko-posavskoj županiji, policajci su tijekom nadzora granice kontrolirali automobil kojim je upravljao 32-godišnji državljanin Rumunjske, a u blizini su zatekli više stranih državljana za koje su posumnjali da se nezakonito nalaze na području Republike Hrvatske. Muškarac je uhićen zbog sumnje na pokušaj počinjenja kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj članici Europske unije ili državi potpisnici Schengenskog sporazuma.

Kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja da je tijekom veljače, radi stjecanja nepripadne imovinske koristi, s nepoznatim osobama dogovorio prijevoz stranih državljana do unaprijed određenog odredišta. Uz kaznenu prijavu predan je pritvorskom nadzorniku, dok su prema zatečenim stranim državljanima provedeni postupci sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te Zakonu o strancima.

Brodsko-posavska županija kao dio šire balkanske rute

Slučaj iz Slavonije nije izoliran incident, nego dio mnogo šire krijumčarske mreže koja godinama koristi prostor zapadnog Balkana kao jednu od glavnih kopnenih ruta prema Europskoj uniji. Frontex navodi da je broj detekcija na zapadnobalkanskoj ruti tijekom 2025. znatno pao, ali istodobno naglašava da pritisak nije nestao i da krijumčarske mreže i dalje ostaju aktivne, prilagodljive i opasne.

Drugim riječima, pad brojki ne znači kraj problema. To često znači samo da su se metode promijenile: kraće dionice, više lokalnih pomagača, manja vozila, fleksibilnije rute i sve jača povezanost ljudi na terenu s organizatorima u pozadini. Upravo zato policijske objave o pojedinačnim uhićenjima često prikazuju samo posljednju, najvidljiviju kariku u mnogo većem lancu.

Bosna i Hercegovina i Srbija ostaju ključni tranzitni prostor

Kada se govori o krijumčarenju ljudi prema Hrvatskoj, gotovo je nemoguće zaobići Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Te dvije države već godinama predstavljaju tranzitni prostor za ljude koji pokušavaju nastaviti put prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama zapadne Europe. Pritom se krijumčarske mreže ne oslanjaju samo na jednu granicu ili jednu nacionalnost, nego na čitav niz posrednika, vozača, izviđača i organizatora koji djeluju preko više država.

Upravo to je razlog zašto lokalni slučajevi iz Slavonije imaju širi sigurnosni značaj. Krijumčar koji vozi migrante od rijeke Save prema Zagrebu često nije organizator cijele operacije, nego samo jedan kotačić u sustavu koji počinje mnogo ranije — još u zemlji podrijetla, preko Turske, Grčke, Srbije ili Bosne i Hercegovine — i završava tek na odredištu unutar Europske unije. UNODC upozorava da krijumčarenje migranata pogađa sve regije svijeta te da se krijumčarske rute stalno prilagođavaju političkim i sigurnosnim promjenama.

To nije samo ilegalni prijevoz, nego ozbiljan organizirani kriminal

Europol krijumčarenje migranata navodi kao jedno od prioriteta Europske unije u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala u sklopu EMPACT-a za razdoblje 2026.–2029. To nije slučajno. Ovdje se ne radi samo o kršenju granice, nego o profitabilnom kriminalnom tržištu u kojem se ljudska nevolja pretvara u robu.

Europski centar za krijumčarenje migranata pri Europolu u svom godišnjem izvješću za 2025. ističe da se mreže krijumčara sve više oslanjaju na digitalnu komunikaciju, društvene mreže i aplikacije za koordinaciju prijevoza, naplate i promjene rute. To im omogućuje brzu prilagodbu policijskim akcijama i zatvaranju pojedinih granica.

Zbog toga uhićenje vozača, iako važno, rijetko znači i razbijanje cijelog lanca. Da bi se kriminalna struktura doista oslabila, potrebno je istodobno pogoditi organizatore, financijske tokove, logistiku i lokalne pomagače na više strana granice.

Ljudska dimenzija priče često ostaje u sjeni

Kad se javnosti predstavi vijest o “još jednom krijumčaru”, lako je previdjeti da iza toga stoje i ljudi koji često mjesecima ili godinama putuju kroz više zemalja, izloženi nasilju, iscrpljivanju, dugovima i prijevarama. UNODC naglašava da krijumčarenje migranata nije isto što i trgovina ljudima, ali upozorava i da su migranti na krijumčarskim rutama često izloženi visokom riziku od zlostavljanja, iznude, seksualnog nasilja i prisilnog rada.

Upravo na balkanskim rutama taj rizik dodatno raste zbog prelazaka rijeka, šuma, nepristupačnog terena i ovisnosti o krijumčarima koji u pravilu ne vode računa o sigurnosti ljudi koje prevoze. Kad prijevoz propadne ili se pojavi policija, prvi koji ostaju bez zaštite jesu upravo migranti.

Pad brojki ne znači i nestanak problema

Na prvi pogled, službeni europski podaci mogu stvoriti dojam da pritisak slabi. Frontex je tijekom 2025. više puta izvijestio o padu neregularnih prelazaka na vanjskim granicama EU, uključujući i značajan pad na zapadnobalkanskoj ruti. No iste te institucije ističu da Europa “mora ostati spremna” i da krijumčarske mreže i dalje traže nove obrasce djelovanja.

Drugim riječima, manje detekcija ne znače nužno manje pokušaja, nego ponekad bolju prikrivenost ili premještanje rute. Upravo zato priče iz Brodsko-posavske županije ostaju važne: one pokazuju da lokalni teren i dalje osjeća ono što europske statistike katkad ublaže u ukupnom prosjeku.

Zašto je Hrvatska i dalje važna krijumčarima?

Hrvatska je za krijumčarske mreže i dalje važna zato što predstavlja vanjsku granicu Europske unije i Schengena, ali i zato što je geografski logičan prijelaz prema Sloveniji, Austriji i dalje prema zapadnoj Europi. Brodsko-posavska županija, sa Savom kao prirodnom granicom, pritom ostaje jedna od točaka na kojoj se spajaju geografija, blizina tranzitnih pravaca i operativna računica krijumčara.

U toj računici nema ni ideologije ni humanosti. Postoji samo novac. Vozač koji preuzima ljude uz Savu ne vidi ih kao ljude u nevolji, nego kao “pošiljku” koju treba prevesti što brže i uz što manji rizik. Upravo u tome i jest brutalnost ovog kriminala: on se hrani tuđom nesrećom, a istodobno koristi svaku pukotinu između granica, zakona i međunarodne koordinacije.

Borba protiv šverca ljudi mora biti i lokalna i međunarodna

Slučaj iz Brodsko-posavske županije pokazuje koliko je važan rad granične policije na terenu. Ali isto tako pokazuje i da lokalna policijska intervencija sama po sebi ne može riješiti problem koji prelazi više država i više pravnih sustava. Za ozbiljniji rezultat potrebna je stalna razmjena podataka između Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i europskih agencija, ali i koordinirano razbijanje mreža koje stoje iznad samih vozača. Ovaj zaključak proizlazi iz uloge Frontexa u regiji i Europolova fokusa na prekogranične kriminalne mreže.

Dokle god postoji velika razlika između očaja onih koji žele doći do Europske unije i profita koji na tome ostvaruju krijumčari, šverc ljudi neće nestati. Mijenjat će se samo rute, automobili, državljanstva vozača i način komunikacije. Sava će ostati granica na karti, ali za kriminalne mreže ona je i dalje samo još jedna dionica unosnog puta.

Zoran / TV Wien