Projekt stoljeća: Austrijski ministar u Ukrajini dogovorio veliki posao obnove

Dok rat u Ukrajini i dalje traje bez jasnog kraja, Austrija već otvara vrata velikom gospodarskom angažmanu u poslijeratnoj obnovi. Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer iz Ukrajine se vraća s tri konkretna sporazuma i jasnom porukom: austrijske tvrtke žele biti dio projekta vrijednog stotine milijardi eura.

Prema pisanju austrijskog portala Heute, obnova Ukrajine već se opisuje kao europski projekt stoljeća. Procjene govore o ukupnim potrebama koje dosežu oko 500 milijardi eura, a upravo u tom prostoru Austrija vidi veliku gospodarsku priliku. Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer zato je otputovao u Ukrajinu s jasnim ciljem: povezati austrijske kompanije s ukrajinskim institucijama i tvrtkama te osigurati konkretnu poziciju domaćeg gospodarstva u budućim poslovima obnove.

Vrhunac posjeta bio je gospodarski forum s oko 300 sudionika iz austrijskih i ukrajinskih poduzeća, kao i predstavnicima zajedničke gospodarske komisije. Rezultat misije nisu ostale samo političke poruke, nego tri konkretna sporazuma koji bi austrijskim poduzetnicima trebali otvoriti bolji i brži pristup projektima u ratom pogođenoj zemlji.

Tri sporazuma za jaču austrijsku ulogu

Prvi sporazum odnosi se na svojevrsni “fast track” za austrijske tvrtke kod projekata obnove. Riječ je o političkoj deklaraciji namjere kojom se postojeći gospodarski okvirni sporazum iz 2022. prvi put operativno širi. Time bi se austrijskim kompanijama omogućilo da brže i fleksibilnije sudjeluju u projektima obnove, bez dosadašnjih uskih ograničenja koja su bila vezana uz samo nekoliko konkretnih zdravstvenih projekata.

Novi model predviđa otvaranje sporazuma za sve gospodarske sektore, uspostavu zajedničke radne skupine za identifikaciju novih projekata te formiranje dinamične projektne baze umjesto fiksnog popisa poslova. To u praksi znači da bi austrijske tvrtke ubuduće mogle puno brže reagirati i uključivati se ondje gdje se ukaže potreba.

Fokus na ceste, stanove i energetiku

Drugi sporazum odnosi se na suradnju u obnovi prometne infrastrukture i stanogradnje. Potrebe u tim sektorima su goleme. Heute navodi da se potrebe za prometnom infrastrukturom procjenjuju na oko 96 milijardi američkih dolara, dok se potreban opseg obnove stambenog sektora procjenjuje na oko 90 milijardi dolara. Upravo u tim područjima Austrija želi istaknuti stručnost svojih tvrtki, posebno u gradnji, projektiranju i tehničkim rješenjima.

Treći sporazum usmjeren je na energetiku i budući razvoj zelenih tehnologija. Naglasak je stavljen na obnovljive izvore energije i vodik, odnosno na izgradnju kapaciteta za proizvodnju zelenog vodika, razvoj transportne i skladišne infrastrukture te snažnije povezivanje Ukrajine s europskim energetskim tržištem. Suradnja se pritom ne svodi samo na jedan segment, nego na čitav lanac vrijednosti vezan uz vodikovu ekonomiju.

Politička poruka iz ove misije jednako je važna kao i gospodarska. Dok se na bojišnici i dalje vodi rat, europske države već se pozicioniraju za razdoblje koje dolazi nakon njega. Austrija pritom pokušava zauzeti mjesto pouzdanog partnera, ali i osigurati prostor za vlastite kompanije u jednom od najvećih infrastrukturnih i energetskih zahvata u Europi u novijoj povijesti. To nije samo pitanje solidarnosti, nego i pitanje dugoročne gospodarske strategije.

Hattmannsdorferov posjet zato nije obična diplomatska gesta. On pokazuje da se u Beču već ozbiljno razmišlja o tome kako će izgledati europska obnova Ukrajine i tko će u njoj imati glavnu riječ. Austrijske tvrtke sada žele biti među onima koje neće čekati kraj rata da bi ušle u priču, nego žele već sada osigurati prednost u poslovima koji bi mogli obilježiti godine koje dolaze.

Zoran / TV Wien

Foto : Christopher Dunker / BKA