Usred kaosa na tržištu energenata, Putin šalje pomirljiv signal Europi

MOSKVA / 9. OŽUJKA 2026.

Govoreći na sastanku s vladinim dužnosnicima i čelnicima vodećih ruskih naftnih i plinskih kompanija, Putin je ocijenio da je globalna energetska kriza već stigla. U središtu njegove poruke bio je rat povezan s Iranom i poremećaji oko Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i ukapljenog plina.

Prema njegovim riječima, daljnje pogoršanje sigurnosne situacije moglo bi dovesti do još težih posljedica za globalnu opskrbu energijom. Upravo zato Moskva sada šalje signal da ne zatvara vrata Europi, nego da je spremna na obnovu suradnje ako s druge strane postoji ozbiljna politička volja i dugoročna stabilnost.

Rusija nudi stabilnost u trenutku tržišne nervoze

Putin je otvoreno rekao da je Rusija spremna ponovno surađivati s europskim tvrtkama i kupcima. No pritom je jasno dao do znanja da Moskva ne želi povratak na stare obrasce kratkoročnih dogovora i političkih pritisaka, nego suradnju koja bi bila dugoročna, održiva i predvidiva.

Ta poruka dolazi u trenutku kada su tržišta izrazito osjetljiva. Nafta je danas probila 100 dolara po barelu prvi put od 2022., dok Reuters navodi da su cijene snažno porasle zbog straha od poremećaja opskrbe nakon eskalacije rata i problema oko Hormuškog tjesnaca. Istodobno, vlade i tržišni akteri procjenjuju koliko bi dugo takav šok mogao trajati i kakve bi posljedice mogao ostaviti na inflaciju, industriju i kućanstva.

Pomirljiv ton prema Europi, ali uz jasne uvjete

Za razliku od ranijih oštrijih istupa, ovoga puta Putinov ton prema Europi bio je primjetno blaži. Umjesto poruke zatvaranja i konfrontacije, Kremlj sada nastupa s tezom da Rusija i dalje može biti važan energetski partner europskom kontinentu, osobito u kriznim okolnostima kada se pitanje sigurnosti opskrbe ponovno vraća u prvi plan.

Takav nastup nije slučajan. Europa je posljednjih godina sustavno smanjivala ovisnost o ruskim energentima, dok je Rusija velik dio izvoza preusmjerila prema Aziji. No novi šok na tržištu pokazuje koliko je globalni energetski sustav i dalje krhak i koliko brzo geopolitički sukob može promijeniti kalkulacije i političke pozicije. Reuters navodi i da G7 zasad razmatra moguće poteze zbog rasta cijena, ali bez aktiviranja hitnih rezervi.

Moskva očito procjenjuje da je upravo sada trenutak da se ponovno predstavi kao država koja može ponuditi volumen, kontinuitet i sigurnost isporuke. Drugim riječima, Kremlj pokušava Europi poslati poruku da Rusija, unatoč svim političkim lomovima, još nije ispala iz energetske jednadžbe.

Nafta, rat i nova računica Europe

Rast cijena nafte iznad 100 dolara po barelu već je izazvao nervozu na svjetskim burzama i pojačao strah od novih inflacijskih udara. Reuters i drugi mediji navode da je tržište posebno uznemireno zbog mogućih dugotrajnijih prekida kroz Hormuški tjesnac, kojim prolazi velik dio svjetske trgovine energentima.

Za europske vlade to znači da će morati voditi dvostruku bitku: zadržati političku liniju prema Moskvi, ali i istodobno zaštititi vlastita gospodarstva od novog energetskog udara. Upravo tu Putin pokušava zauzeti poziciju racionalnog, pomirljivog sugovornika koji nudi suradnju u vremenu kada tržišta traže sigurnost više nego ideološku čistoću.

Hoće li se Europa na ovu rusku poruku odazvati, za sada ostaje otvoreno pitanje. Ali jedno je jasno: u trenutku kada svjetsko tržište energenata ulazi u novu fazu nestabilnosti, Putin nastoji zauzeti prostor državnika koji ne prijeti, nego nudi suradnju. I upravo zato njegova poruka danas odjekuje mnogo snažnije nego u mirnijim vremenima.

Zoran / TV Wien