Hrvatska opet izgubila bitku s MOL-om: Američki sud potvrdio naplatu oko 236 milijuna dolara

Dugogodišnji spor Hrvatske i mađarskog MOL-a oko INA-e dobio je novi, politički neugodan nastavak. Nakon arbitražnog poraza iz ranijih godina, sada je i američki savezni sud potvrdio provedbu odluke prema kojoj Hrvatska mora podmiriti iznos od oko 236 milijuna dolara.

Riječ je o jednom od najdužih i politički najosjetljivijih energetskih sporova u regiji. Sukob između Hrvatske i MOL-a vuče se godinama, a u središtu cijele priče nalazi se INA, strateška naftna kompanija oko koje su se lomile i poslovne i političke odluke. Najnoviji rasplet pokazuje da taj slučaj za Zagreb još nije zatvoren, nego da bi financijski teret sada mogao postati još konkretniji.

Arbitražni udarac Hrvatskoj zadan je još 2022. godine, kada je objavljeno da je ICSID presudio u korist MOL-a. Tada je Reuters prenio da je Hrvatskoj naloženo plaćanje 184 milijuna dolara, uz zaključak da je država prekršila obveze povezane s plinskim poslovanjem INA-e i liberalizacijom tržišta plina. Hrvatska vlada tada je najavila analizu odluke i moguće daljnje korake, ali time spor nije završio.

Od arbitraže do američkog suda

Godinu poslije, 2023., tadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović izjavio je da će Hrvatska MOL-u isplatiti 1,8 milijardi kuna, odnosno oko 255,7 milijuna dolara, uključujući kamate. Time je postalo jasno da izvorni iznos iz arbitraže više nije samo pravno pitanje, nego i ozbiljan proračunski problem. No MOL je u međuvremenu nastavio s pravnim koracima zbog neplaćanja, a spor je prebačen i pred američke sudove.

Novi razvoj događaja stigao je početkom ožujka 2026., kada je američki savezni sud u Washingtonu, prema specijaliziranim pravnim izvješćima, potvrdio provedbu arbitražne odluke protiv Hrvatske i odbacio argument da je nagrada neprovediva zato što je riječ o sporu unutar Europske unije. Time je MOL dobio novu snažnu pravnu polugu za naplatu potraživanja.

Zašto je iznos sada oko 236 milijuna dolara

Na prvi pogled brojke zbunjuju jer se u javnosti pojavljuju različiti iznosi. Reuters je 2022. pisao o 184 milijuna dolara dosuđene odštete, dok je hrvatska strana 2023. govorila o 255,7 milijuna dolara zajedno s kamatama. MOL je pak u svom financijskom izvješću za 2025. naveo da mu po toj arbitraži pripada 236 milijuna dolara, uključujući kamate, te da taj iznos još nije plaćen. Upravo se taj iznos sada najčešće veže uz američki sudski postupak.

To znači da priča nije samo o staroj arbitraži, nego o tome kako se neplaćeni dug kroz godine pretvorio u novi međunarodni pravni problem. Za hrvatsku državu to je dvostruki udarac: najprije izgubljeni spor, a zatim i sve teža obrana od njegove provedbe izvan Europe.

Šira politička šteta jednako je važna kao i financijska. Svaka nova potvrda MOL-ove pravne pozicije ponovno otvara pitanje kako je Hrvatska vodila sporove oko INA-e, kakve je procjene donosila i tko će na kraju politički snositi odgovornost za milijunske iznose koji dolaze na naplatu. U zemlji u kojoj INA ima i simboličku i stratešku težinu, ovakve presude odjekuju daleko jače od uobičajenih trgovačkih sporova.

Za Zagreb problem više nije samo obrana prošlih odluka, nego i upravljanje posljedicama. Ako se pravni pritisak nastavi, priča o INA-i i MOL-u mogla bi ponovno postati jedna od najvećih energetskih i političkih tema u Hrvatskoj. A svaka nova kamata i svaka nova sudska potvrda samo dodatno povećavaju cijenu višegodišnjeg neuspjeha.

Zoran / TV Wien