Iskre frcaju po Bosni: Čović uzvratio Dodiku – “Dalje ruke od hrvatskog naroda”

Nova politička napetost otvorila se u Bosni i Hercegovini nakon što je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović odgovorio Miloradu Dodiku na prijepore oko okupljanja i obilježavanja veterana HVO-a. Čović je poručio da “branitelji mogu obilježavati sve na svakom pedlju Bosne i Hercegovine”, uz jasnu poruku: “Dalje ruke od hrvatskog naroda.”

Spor koji je prerastao lokalnu temu

Iako je povod na prvi pogled vezan uz jedno konkretno obilježavanje, reakcije pokazuju da je riječ o mnogo široj političkoj poruci. U Bosni i Hercegovini simboli, komemoracije i obljetnice rijetko ostaju samo lokalni događaji. Vrlo brzo prerastu u test političke moći, nacionalnog utjecaja i poruke o tome tko ima pravo govoriti u ime “svog naroda”. Upravo zato ovaj novi verbalni sukob između Čovića i Dodika ne treba gledati kao izolirani incident, nego kao nastavak sve napetijih odnosa unutar komplicirane bosanskohercegovačke političke arhitekture.

Dodik je, prema medijskim izvještajima, najavio da ove godine neće dopustiti okupljanje veterana HVO-a u Derventi, što je izazvalo oštru reakciju iz HDZ-a BiH. Čović je na to odgovorio da su slična osporavanja postojala i ranije, ali da će hrvatski branitelji imati pravo obilježavati događaje iz rata na cijelom teritoriju države. U toj formulaciji krije se i glavna politička poruka: HDZ BiH ne želi dopustiti da bilo tko, pa ni Dodik, određuje gdje završava politički i simbolički prostor hrvatskog naroda u BiH.

Zašto je Derventa osjetljiva tema

Derventa i Posavina i dalje su prostori snažne ratne memorije, a svako okupljanje branitelja i veterana automatski nosi političku težinu. U takvom ambijentu nije teško razumjeti zašto jedna najava ili zabrana odmah preraste u nacionalni spor. Kad se u BiH otvori pitanje tko smije obilježavati što i gdje, vrlo brzo se više ne govori samo o događaju, nego o suverenitetu, legitimnosti i političkoj kontroli prostora. Upravo zato su reakcije bile tako brze i tako tvrde.

Čovićev odgovor zato nije usmjeren samo prema Dodiku osobno, nego i prema svima koji bi željeli testirati granice političkog strpljenja HDZ-a BiH. Njegova poruka je ujedno i unutarnja poruka hrvatskom biračkom tijelu: HDZ BiH želi pokazati da neće dopuštati simboličko potiskivanje Hrvata, osobito u temama koje su vezane uz rat, žrtvu i braniteljski identitet. To je linija koju ta stranka gotovo uvijek drži čvrsto, bez obzira na trenutne koalicijske ili taktičke odnose s drugim akterima.

Pukotine u odnosu Čović – Dodik

Ovaj sukob dodatno je zanimljiv jer dolazi nakon duljeg razdoblja u kojem su HDZ BiH i SNSD, svatko iz svojih razloga, često nalazili zajednički jezik oko određenih institucionalnih i političkih pitanja. No Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj savezništva rijetko traju bez pukotina. Kada se dirne u pitanje naroda, teritorija ili ratne memorije, prag tolerancije naglo pada. Tada partnerstva prestaju biti važna, a retorika se vraća na najtvrđi mogući teren.

Zato Čovićev istup nije tek “jedna izjava za novinare”, nego signal da granice suradnje s Dodikom postoje i da se jasno vide onda kada se otvori pitanje hrvatskog političkog i povijesnog prostora u BiH. Dodik, s druge strane, očito procjenjuje da ovakvim porukama može učvrstiti vlastitu poziciju među svojim biračima. No kada svi igraju na vlastitu publiku, prostor za stvarni politički dogovor dodatno se sužava. A BiH je već ionako pretrpana blokadama, simboličkim sukobima i previše tankim povjerenjem među akterima.

Što ova poruka zapravo znači

Čovićev odgovor u političkom prijevodu znači jedno: HDZ BiH ne pristaje na to da mu drugi određuju granice djelovanja kada je riječ o hrvatskom narodu i njegovim simbolima. U zemlji u kojoj se politički prostor često osvaja i čuva upravo simbolima, takva poruka nije usputna. Ona je osmišljena da bude čvrsta, prepoznatljiva i lako prenosiva. A upravo zato će i odjeknuti daleko izvan same Dervente.

Hoće li se ova nova razmjena završiti samo na riječima ili će dodatno opteretiti ionako krhke odnose među vodećim političkim akterima u BiH, tek treba vidjeti. Ali jedno je već sada jasno: kad u Bosni i Hercegovini krenu rasprave o narodu, prostoru i ratu, temperatura raste brže nego što se političari kasnije prave da su htjeli. I tada više nitko ne govori samo o događaju – govori se o moći.

Zoran / TV Wien