Karner pooštrava kurs: Austrija dnevno deportira oko 40 osoba, fokus na osuđenim kriminalcima i ilegalnom boravku

Austrijska vlada nastavlja sa znatno strožim pristupom prema ilegalnoj migraciji. Prema podacima koje prenosi Heute, iz Ministarstva unutarnjih poslova poručuju da je takozvani zaokret u migracijskoj politici već vidljiv te da Austriju sada mora napustiti više osoba nego što ih novo dolazi. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavljuje daljnje pooštravanje zakona, nastavak deportacija i jači udar na krijumčarske mreže.

Brojke kojima Ministarstvo želi pokazati rezultat

Središnja poruka Ministarstva unutarnjih poslova je jednostavna: država želi pokazati da sustav više ne djeluje sporo i simbolično, nego operativno i svakodnevno. Prema bilanci za prošlu godinu, iz Austrije je deportirano više od 14.000 osoba, a gotovo polovica tih povrataka provedena je prisilno. U prosjeku to znači oko 40 deportacija dnevno, a vlast dodatno naglašava da je među tim ljudima značajan broj pravomoćno osuđenih počinitelja kaznenih djela.

Upravo na toj točki Karner gradi političku poruku: u javnosti želi stvoriti dojam da se ne radi samo o administrativnim povratcima, nego o sigurnosnoj politici koja se posebno usmjerava prema ljudima koji su ilegalno boravili u zemlji i pritom činili kaznena djela. Time se tema migracija u Austriji ponovno snažno spaja s temom javne sigurnosti, što je već duže vrijeme jedan od glavnih obrazaca političke komunikacije u toj zemlji.

Konkretni slučajevi koje vlast ističe

Ministarstvo je posljednjih dana u javnost iznijelo nekoliko konkretnih primjera kako bi dodatno pojačalo poruku o odlučnosti. Tako su 3. i 4. ožujka četiri osobe – dvojica Sirijaca, jedan Tunižanin i jedna žena iz Sierra Leonea – kopnenim putem vraćene u Bugarsku u okviru tzv. Dublin deportacije, jer je Bugarska bila prva država Europske unije u koju su ušli. Prema informacijama Ministarstva, jedan od muškaraca pravomoćno je osuđen zbog prijevare i oštećenja tuđe imovine.

Nekoliko dana poslije, 9. ožujka, deportiran je i 31-godišnji ruski državljanin koji je prema navodima austrijskih vlasti bio višestruki povratnik u kriminal. Heute piše da je bio osuđen devet puta i da je ukupno odslužio gotovo osam godina zatvora, a protiv njega su se vezivala djela poput provale, droge, tjelesnih ozljeda i prisile. U trenutku deportacije nalazio se u istražnom pritvoru zbog sumnje povezane s terorističkim udruživanjem.

Charter letovi i međunarodna suradnja

Austrija pritom ne djeluje sama. Ministarstvo naglašava i važnost tzv. charter deportacija, odnosno zajedničkih letova koje više država organizira zajedno. Tako je 10. ožujka održana jedna takva akcija u kojoj je, prema istom izvoru, ukupno deportirano 65 osoba koje su ilegalno boravile u Europi, a među njima je bio i dio pravomoćno osuđenih kriminalaca. Let je organizirala Njemačka, dok su u akciji sudjelovale i Austrija, Španjolska i Belgija. Iz Austrije su na tom letu bile četiri osobe iz Nigerije.

Takva suradnja pokazuje da deportacije više nisu samo unutarnje pitanje jedne države, nego dio šire europske sigurnosne i migracijske politike. Kada više zemalja zajedno organizira povratke, smanjuju se troškovi, povećava logistička učinkovitost i šalje se politička poruka da više država želi nastupati koordinirano. Za austrijsku vladu to je dodatni argument da pokaže kako njihov kurs nije izoliran, nego dio šireg europskog trenda.

Zaustavljanje obiteljskog spajanja i smanjenje “privlačnosti” Austrije

Karnerova linija ne završava samo na deportacijama. Ministarstvo jasno poručuje da želi smanjiti sve čimbenike koji bi Austriju činili privlačnom destinacijom za nove dolaske. U tom okviru već je zaustavljeno spajanje obitelji, a više saveznih pokrajina preuzelo je i model tzv. kartice za materijalna davanja, čime se dio pomoći prebacuje izravno u kontrolirani sustav potrošnje, a ne u novac. Time vlada nastoji promijeniti i samu logiku sustava prihvata.

U političkom smislu, ovo je vrlo jasna poruka biračima: država želi pokazati da kontrolira granice, da ograničava socijalne poticaje i da više ne želi ostavljati dojam “meke točke” u europskom migracijskom sustavu. Takva politika ima snažnu podršku dijela javnosti, ali istodobno i kritičare koji upozoravaju na rizik preširokog povezivanja migracija i kriminala te na potrebu da svaka deportacija ostane u okvirima prava i međunarodnih obveza. O tome, međutim, u Karnerovoj komunikaciji gotovo da nema prostora – fokus je na odlučnosti, brzini i rezultatu.

Udar na krijumčarske mreže

Paralelno s deportacijama, austrijske vlasti pojačavaju i pritisak na krijumčarske mreže. Prema navodima Ministarstva, ovoga je tjedna predstavljena operacija “Ancora”, u kojoj je uhićeno 130 osoba. Vlasti tvrde da je razbijena mreža koja je više od 100.000 ljudi prebacila prema Europi i pritom ostvarila više od milijardu eura zarade. Za Beč je to važan dio političke slike: deportacije trebaju pokazati da se zemlja brani iznutra, a akcije protiv krijumčara da se problem pokušava sasjeći na samom izvoru.

U završnoj poruci Ministarstvo naglašava da će tim putem “nastaviti ravno i dosljedno”, uz tvrdnju da se stvarni rezultati ne postižu vatrenim govorima, nego bilateralnim dogovorima i operativnim radom. Ta rečenica nije slučajna – ona je ujedno i poruka unutarnjoj političkoj sceni u Austriji, gdje je tema migracija već godinama jedno od najjačih oružja u borbi za glasove. Karner time želi pokazati da njegova politika nije samo retorika, nego i konkretna administrativna i policijska praksa.

Zoran / TV Wien