Petak 13. ipak nije tako bezazlen? Analiza pokazuje više prometnih nesreća nego običnim petkom

Petak 13. godinama prati reputacija dana koji navodno donosi nesreću, a većina ljudi takvu priču i dalje smješta negdje između praznovjerja i folklora. No jedna nova analiza iz Austrije sada daje toj staroj priči sasvim neočekivan zaokret. Prema podacima osiguravajuće kuće Wiener Städtische, upravo se na petak 13. u prosjeku bilježi više prometnih nesreća nego na običan petak.

Statistika koja ide protiv očekivanja

Zanimljivo je da statistika često pokušava demontirati mitove, pa se i za petak 13. godinama ponavljalo da nije ništa posebno. Ipak, ova analiza, koja obuhvaća razdoblje od 2016. do 2025., pokazuje nešto drukčiju sliku. Umjesto da se pokaže kao sasvim običan datum, petak 13. našao se “neočekivano na vrhu” po broju prometnih nesreća.

U prosjeku se tog dana bilježi oko 246 nesreća, što je više nego ponedjeljkom, kada ih je oko 227, i više nego običnim petkom, kada prosjek iznosi oko 223. Najmirniji dan u prometu prema tim podacima ostaje nedjelja, s prosječno 81 prometnom nesrećom.

Zašto baš petak 13.?

Odgovor nije nužno mističan. Wiener Städtische upozorava da mnogi petci 13. padaju upravo u razdoblja godine koja su ionako rizičnija za promet – u zimske mjesece, kada su ceste skliskije, dan kraći, a uvjeti na cesti nepredvidiviji, ili u ljetne mjesece, kada raste broj putovanja, gužvi i kilometara na autocestama. Drugim riječima, možda nije kriv samo datum, nego i kontekst u kojem se pojavljuje.

Upravo je to najracionalnije objašnjenje: vozači na petak 13. možda nisu nužno lošiji, ali se taj datum često preklapa s razdobljima godine kada je rizik u prometu i inače veći. Zato praznovjerje dobiva na snazi – ne zato što “djeluje neka viša sila”, nego zato što se simboličan datum poklopi s vrlo stvarnim prometnim problemima.

Advent, prosinac i početak ljetnih putovanja

Osim same analize dana u tjednu, osiguravatelj je primijetio i jasan sezonski obrazac. Prosinački datumi posebno odskaču po broju nesreća, a razlog nije teško pronaći: gušći promet, kupnja prije blagdana, veći broj automobila u gradovima, zimski uvjeti na cestama i rano padanje mraka stvaraju kombinaciju koja ne oprašta nepažnju.

S druge strane, i početak ljetnih putovanja nosi svoju vrstu rizika. Jedan od dana koji se ističe po broju nesreća je 1. srpnja, što se povezuje s početkom školskih praznika u dijelu njemačkih saveznih zemalja i pojačanim turističkim prometom. Kad se autoceste napune, a vozači krenu na duga putovanja pod pritiskom vremena, raste i broj sudara, naleta i manjih prometnih incidenata.

Praznovjerje i psihologija vozača

Petak 13. nije zanimljiv samo prometnim stručnjacima nego i psiholozima. Dio vozača taj datum doživljava s nelagodom, dio ga ismijava, a dio ga potpuno ignorira. No i sama svijest o tome da je riječ o “nesretnom danu” može utjecati na ponašanje: netko vozi napetije, netko opreznije, a netko upravo zbog nervoze čini više pogrešaka nego inače.

U tom smislu petak 13. djeluje kao mala psihološka zamka. Ne mora biti nikakve magije da bi dan bio stresniji – dovoljno je da ga ljudi dožive kao problematičan. A u prometu je i mala količina dodatne nervoze ponekad dovoljna da se pretvori u lošu procjenu, prekasno kočenje ili trenutak nepažnje.

Možda nije stvar u datumu, nego u navikama

Ako se iz svega makne mistika, ostaje prilično jednostavna poruka: promet ne oprašta umor, žurbu, gužvu i loše uvjete na cesti. Petak 13. zato može biti dobar podsjetnik, ne zato što nas “proganja nesreća”, nego zato što vozače možda natjera da barem na trenutak zastanu i budu oprezniji.

Ironija je zapravo u tome što je petak 13. možda opasniji baš zato što ga svi ili podcjenjuju ili previše mistificiraju. A promet, za razliku od praznovjerja, uvijek reagira na stvarne uvjete. I zato je možda najbolja lekcija cijele priče ova: ne treba se bojati broja 13, ali treba paziti kako se vozi.

Zoran / TV Wien