Opet rasprava o pomicanju sata: EU priprema novu studiju, a promjena vremena stiže već 29. ožujka

Tema koju mnogi u Europi već godinama smatraju nepotrebnim opterećenjem ponovno se vraća u fokus. Dok se Austrija i ostale članice Europske unije pripremaju za novo pomicanje sata krajem ožujka, iz Bruxellesa stiže vijest da Europska komisija priprema novu studiju o ukidanju sezonske promjene vremena.

Promjena stiže za manje od dva tjedna

Građane Austrije i ostatka Europske unije već vrlo brzo čeka novo pomicanje sata. U noći na nedjelju, 29. ožujka, kazaljke će se pomaknuti jedan sat unaprijed, čime počinje ljetno računanje vremena. To u praksi znači jedan sat manje sna, ali i dulje svijetle večeri koje će trajati sve do kraja listopada.

Iako je ta praksa već desetljećima dio europske svakodnevice, otpor prema njoj ne jenjava. Mnogi građani pomicanje sata doživljavaju kao nepotrebno opterećenje za organizam, svakodnevni ritam i osjećaj odmora, a upravo se zato ova tema iz godine u godinu vraća u javni prostor čim se približe ožujak ili listopad.

Ono što ovu godinu čini zanimljivijom jest činjenica da tema više nije samo sezonska medijska rasprava. Bruxelles je ponovno signalizirao da se pitanje ukidanja pomicanja sata ne smatra mrtvim, nego samo dugo blokiranim.

Europska komisija priprema novu studiju

Prema informacijama koje prenosi Vienna.at, pozivajući se na APA-u, Europska komisija priprema novu studiju vezanu uz stari zakonodavni prijedlog o ukidanju sezonske promjene vremena. Informaciju je potvrdio diplomat ciparskog predsjedništva Vijeća EU, koje trenutačno predsjeda Unijom. Prema toj izjavi, ako studija bude dovršena tijekom ciparskog predsjedanja, Cipar je spreman predstaviti je i otvoriti raspravu u nadležnoj radnoj skupini.

U ovom trenutku ipak nema točnog datuma kada će dokument biti dovršen. Prema istom diplomatskom izvoru, realno je očekivati da studija bude gotova najranije krajem predsjedništva, odnosno krajem lipnja 2026. godine. To znači da se nikakva promjena neće dogoditi odmah, ali i da tema prvi put nakon dužeg zastoja ponovno dobiva barem minimalan institucionalni pomak.

Drugim riječima, Europa još nije blizu konačne odluke, ali je jasno da pitanje nije sasvim nestalo. Ono i dalje stoji na stolu, samo godinama bez političkog dogovora koji bi ga pretvorio u stvarnu promjenu.

Zašto je cijela stvar zapela još 2019.

Iako se često stječe dojam da Europska unija ništa nije napravila po ovom pitanju, stvarnost je nešto složenija. Europski parlament je još 2019. izglasao ukidanje sezonskog pomicanja sata, ali to nije bilo dovoljno da odluka zaživi. Za konačnu provedbu potrebna je kvalificirana većina država članica i stanovništva, a upravo tu je cijela priča zapela.

Problem nije bio samo u pitanju treba li ukinuti pomicanje sata, nego i u tome koje bi vrijeme ostalo trajno. Dio zemalja skloniji je ljetnom vremenu, dio zimskom, a svaka veća neusklađenost stvorila bi dodatne probleme u prometu, trgovini, poslovanju i svakodnevnoj koordinaciji unutar Unije. Upravo zato politička volja za brzu odluku nikada nije bila dovoljno jaka.

Nova studija Europske komisije zato bi mogla poslužiti kao pokušaj da se ponovno procijene argumenti i eventualno odblokira rasprava koja godinama stoji na mjestu. Hoće li to doista dovesti do promjene, zasad je prerano reći.

Od naftne krize do suvremene svakodnevice

Ljetno računanje vremena u Europi uvedeno je 1970-ih, u vrijeme energetske krize, s idejom da se duljim iskorištavanjem dnevnog svjetla uštedi energija. Prema podacima koje prenosi Vienna.at, Francuska je bila među prvima, dok je Austrija ljetno računanje vremena uvela 1979., između ostalog i zbog administrativnog usklađivanja te prometne harmonizacije sa susjednim zemljama. Njemačka i Švicarska slijedile su 1980. godine.

No ono što je nekad predstavljano kao racionalna energetska mjera danas sve češće izgleda kao stari mehanizam koji više ne odgovara suvremenim navikama i potrebama. U digitaliziranom društvu, s drukčijim obrascima rada i potrošnje energije, sve je više onih koji se pitaju donosi li pomicanje sata stvarnu korist ili samo održava tradiciju bez pravog opravdanja.

Upravo zato rasprava više nije samo tehničko pitanje. Ona se pretvorila u simbol šire europske nemoći da brzo riješi temu oko koje postoji snažno javno zanimanje, ali ne i dovoljan politički dogovor.

Što to znači za građane Austrije

Za sada to znači vrlo jednostavno: u noći na 29. ožujka satovi se ponovno pomiču unaprijed i ljetno računanje vremena počinje kao i svake godine. Sve ostalo zasad ostaje u zoni mogućnosti, studija i budućih političkih rasprava.

Ipak, sama činjenica da Europska komisija priprema novu analizu dovoljna je da se rasprava ponovno vrati u javnost. Nakon godina zastoja, to je prvi znak da Bruxelles barem pokušava ponovno otvoriti temu koja mnogim građanima već dugo djeluje nepotrebno i iscrpljujuće.

Hoće li to na kraju dovesti do stvarnog kraja pomicanja sata, tek ćemo vidjeti. Ali jedno je sigurno: i ove godine Europa će još jednom spavati sat manje, a odgovor na pitanje je li to posljednji put i dalje ostaje bez konačnog odgovora.

Zoran / TV Wien