Veliki preokret u Bruxellesu: EU nije produžio “Chat Control”, skeniranje privatnih poruka ulazi u zonu nezakonitog

BEČ / BRUXELLES · 27. ožujka 2026.

Ovo nije tek tehnička odluka koju će razumjeti samo pravnici, europski dužnosnici i ljudi iz tehnološkog sektora. Riječ je o odluci koja ulazi ravno u svakodnevni život milijuna građana Europske unije, uključujući i naše ljude u Austriji. Jer kada Bruxelles raspravlja o tome smiju li se skenirati privatne poruke, tada se ne raspravlja o nekoj apstraktnoj regulativi, nego o tome koliko su zaista privatni naši razgovori na aplikacijama, mailovima i platformama koje koristimo svaki dan. Tportal je objavio da je Europski parlament odbio produljiti privremeni zakon koji je to omogućavao, dok europski izvori potvrđuju da je riječ upravo o privremenom režimu iz Uredbe 2021/1232, čije važenje istječe 3. travnja 2026.

Što je zapravo srušeno u Bruxellesu

Važno je odmah raščistiti jednu stvar. Europska unija nije “ukinula borbu protiv zlostavljanja djece na internetu”, kako će to neki pokušati prikazati, nego nije produžila privremeno izuzeće koje je određenim komunikacijskim servisima dopuštalo da odstupaju od pravila povjerljivosti elektroničkih komunikacija kako bi dobrovoljno detektirali i prijavljivali sumnjivi sadržaj. Taj privremeni režim uveden je 2021. kao prijelazno rješenje, a Europski parlament sada nije pristao da se on ponovno produlji. Europski parlament u svojim materijalima navodi da je taj prijelazni okvir donesen 2021., dok je dugoročni zakonodavni paket još uvijek predmet pregovora.

Upravo tu leži politička eksplozivnost cijele priče. Godinama je Bruxelles pokušavao pronaći kompromis između dva tabora koji se sve žešće sudaraju. S jedne strane su oni koji tvrde da bez takvih alata nema ozbiljne borbe protiv online seksualnog zlostavljanja djece. S druge strane stoje zagovornici privatnosti, digitalnih prava i enkripcije, koji upozoravaju da neselektivno skeniranje privatne komunikacije otvara vrata opasnom modelu nadzora. Glasanje u Europskom parlamentu sada je pokazalo da većina zastupnika nije željela nastaviti po starom modelu. Tportal navodi da je protiv produljenja glasalo 311 zastupnika, za ih je bilo 228, dok su 92 bila suzdržana.

Zašto je “Chat Control” postao tako eksplozivna tema

Izraz “Chat Control” već godinama izaziva burne reakcije jer u javnosti zvuči kao simbol nečega što građani instinktivno ne vole — osjećaja da netko gleda preko ramena dok pišemo privatne poruke. Zagovornici tog modela uporno su isticali da se ne radi o klasičnom državnom čitanju poruka, nego o tehničkoj detekciji sadržaja koji bi mogao upućivati na seksualno zlostavljanje djece. Kritičari su, međutim, uzvraćali da je bit isti: kada sustav rutinski pretražuje privatnu komunikaciju milijuna ljudi, tada se prelazi granica koja je u liberalnim demokracijama dosad bila vrlo jasno povučena.

Problem je dodatno eksplodirao zato što se cijela rasprava vodila u vremenu kada su enkripcija, sigurnost komunikacije i zaštita privatnosti postali gotovo politička linija bojišta. Za jedne je svako slabljenje privatne komunikacije opasan presedan. Za druge je odbijanje skeniranja politički luksuz koji si Europa ne bi smjela dopustiti ako ozbiljno želi suzbiti najgore oblike zlostavljanja na internetu. Upravo zato tportal i europski izvori opisuju ovu odluku kao trenutak dubokog raskola između zaštite djece i zaštite privatnosti, pri čemu ni Europski parlament, ni Vijeće EU-a, ni Komisija nisu uspjeli pronaći zajednički teren prije isteka privremenog režima.

Pritisci su bili golemi i dolazili su sa svih strana

Ova odluka nije donesena u tišini ni bez velikog političkog pritiska. Tportal piše da su za produljenje pritiskali i pojedini visoki europski dužnosnici i velike tehnološke kompanije poput Mete, Googlea i Microsofta. Njihov argument bio je jednostavan: ako privremeni okvir istekne bez zamjene, platforme ostaju bez pravne sigurnosti za dobrovoljno otkrivanje i prijavljivanje ovakvog sadržaja. Drugim riječima, nastaje pravna rupa koja može otežati ono što su platforme dosad barem formalno mogle raditi.

S druge strane, protivnici produljenja nisu to vidjeli kao “pravnu rupu”, nego kao nužan prekid s praksom koja se predugo održavala kao privremena, a da Europa u međuvremenu nije izgradila trajan, jasno ograničen i demokratski prihvatljiv model. Europski parlament u svojim pregledima zakonodavnog procesa podsjeća da je Europska komisija još 2022. predložila trajniji paket pravila koji bi uključivao obveze procjene rizika, prijavljivanja i uklanjanja takvog sadržaja, pa i uspostavu posebnog EU centra. No upravo je na pitanju mjere, nadzora i granica intervencije nastao zastoj koji traje već godinama.

Što to sada znači za obične korisnike u Austriji i EU

Za prosječnog građanina Austrije, Hrvatske ili bilo koje druge članice EU najvažnije je pitanje vrlo jednostavno: mijenja li se sada nešto u mojoj svakodnevnoj digitalnoj komunikaciji? Odgovor je — da, barem na razini pravnog okvira i političke poruke. Ako privremeni režim istekne bez produljenja, pravna osnova na kojoj su se određeni servisi pozivali kada su dobrovoljno skenirali komunikaciju zbog otkrivanja CSAM sadržaja više neće biti ista. Tportal to sažima tvrdnjom da takvo skeniranje “postaje ilegalno”, dok službeni europski dokumenti preciznije kažu da istječe privremena derogacija od pravila povjerljivosti elektroničkih komunikacija.

To je važna razlika i dobro ju je pošteno objasniti. Nije svaka kontrola sadržaja na internetu automatski ukinuta, niti je Europa sada postala prostor bez ikakvih alata za borbu protiv takvog kriminala. Ali je očito da je jedan dosadašnji model — politički i pravno — teško uzdrman. To je ujedno signal i platformama i državama članicama da više neće biti dovoljno pozivati se na privremene iznimke i očekivati da će one trajati unedogled. Za građane je to istodobno i dobra i neugodna vijest: dobra zato što pokazuje da je privatnost još uvijek sposobna pobijediti politički pritisak, a neugodna zato što otvara pitanje što dolazi umjesto toga.

Borba tek sada ulazi u novu, još žešću fazu

Tko misli da je ovom odlukom priča završena, vjerojatno podcjenjuje Bruxelles. Vijeće EU-a je još u studenome 2025. usvojilo svoju pregovaračku poziciju za širi zakon o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu, a u toj je poziciji jasno stajalo da države članice žele nastaviti mogućnost dobrovoljnog skeniranja i nakon isteka privremene derogacije. Drugim riječima, države članice i dalje guraju model koji je sada u Parlamentu doživio ozbiljan politički udarac.

To znači da Europa nije zaključila raspravu, nego ju je samo zaoštrila. S jedne strane stoji dio političkog establishmenta koji upozorava da će bez tih alata djeca biti manje zaštićena, a počinitelji teže otkriveni. S druge strane stoji sve širi blok zastupnika, aktivista i stručnjaka za digitalna prava koji tvrde da Europa ne smije stvarati pravni presedan za masovno pregledavanje privatne komunikacije. U prijevodu: ovo nije kraj “Chat Controla”, nego vjerojatno početak njegove nove, možda još agresivnije verzije u drukčijem zakonodavnom pakiranju.

Zašto je ova odluka politički puno veća nego što na prvi pogled izgleda

Odluka Europskog parlamenta važna je i zato što pokazuje nešto dublje o stanju same Europske unije. Bruxelles godinama voli slati poruku da istodobno može jamčiti sigurnost, zaštitu djece, digitalni razvoj i nepovredivost temeljnih prava. No kad dođe trenutak da se to konkretno pretoči u zakon, pokazuje se koliko je ta ravnoteža zapravo krhka. U teoriji svi žele i sigurnost i privatnost. U praksi, čim se pojavi alat koji dira u privatnu komunikaciju milijuna ljudi, kompromis se raspada.

Za Austriju je ova tema posebno osjetljiva jer se u njemačkom govornom prostoru godinama vrlo pažljivo prati svaka inicijativa koja bi mogla oslabiti enkripciju ili proširiti nadzor komunikacija. Zato ova odluka nije samo vijest iz europskih institucija, nego i politički signal koji će se snažno pratiti u Beču, Berlinu i šire. Ona pokazuje da otpor prema masovnom digitalnom nadzoru nije nestao, nego je i dalje dovoljno jak da u ključnom trenutku zaustavi produljenje modela koji je velik dio javnosti smatrao opasnim presedanom.

Zaključno, Bruxelles je ovom odlukom poslao poruku koja će se još dugo tumačiti. Europa nije rekla da odustaje od zaštite djece. Ali jest rekla da privremeni model skeniranja privatne komunikacije više ne može prolaziti automatski i bez ozbiljnijeg političkog otpora. To je velika pobjeda za zagovornike privatnosti, ali i upozorenje da teška rasprava tek dolazi. Jer kad se jednom otvori pitanje tko smije gledati u naše poruke i pod kojim uvjetima, onda više nije riječ samo o tehnologiji. Tada je riječ o samoj granici između sigurnosti i slobode u digitalnoj Europi.

Zoran / TV Wien