Europa otkrila koliko je ranjiva: U krizi bi kartice i digitalna plaćanja mogli postati velika slaba točka

Rasprava koja je posljednjih dana izbila u europskim medijima ne vrti se oko neke tehničke sitnice, nego oko pitanja tko u stvarnosti drži prekidač modernog plaćanja. U eurozoni međunarodne kartične mreže poput Vise i Mastercarda obrađuju oko dvije trećine kartičnih plaćanja, dok su Apple Pay, Google Pay i PayPal dodatno učvrstili oslanjanje Europe na ne-europske sustave. Upravo zato Europska središnja banka već dulje vrijeme govori o “strateškoj autonomiji” u plaćanjima.

Važno je pritom odmah razdvojiti senzacionalizam od stvarnog rizika. Tvrdnja da bi “sve kartice u sekundi mogle prestati raditi” nije realan opis svakodnevne situacije za građane Europe. No europske institucije i dio financijskog sektora upozoravaju da kontinent ostaje ranjiv ako ključni dio platne infrastrukture ovisi o tvrtkama i političkim odlukama izvan Europe. To je politički i sigurnosni problem, a ne samo tehnološki detalj.

Zašto je Europa zabrinuta

Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane još je 2025. otvoreno upozorio da ovisnost Europe o stranim pružateljima plaćanja izlaže kontinent ekonomskom pritisku. U njegovu govoru navodi se da međunarodne kartične sheme obrađuju 65 posto kartičnih plaćanja u europodručju te da je u 13 od 20 zemalja eurozone domaća alternativa potpuno zamijenjena međunarodnim sustavima. To praktično znači da ogroman dio svakodnevnih kupnji, online transakcija i mobilnih plaćanja prolazi kroz infrastrukturu nad kojom Europa nema potpunu kontrolu.

ECB u svojim aktualnim materijalima dodatno upozorava da više od polovice nacionalnih tržišta u eurozoni danas nema vlastito digitalno rješenje za plaćanja u trgovinama, a ondje gdje domaća rješenja postoje uglavnom su ograničena na nacionalno tržište. Zbog toga se potrošači i trgovci oslanjaju na mali broj dominantnih ne-europskih kompanija.

Jesu li kartice zaista mogle biti ugašene preko noći?

U praksi, takav scenarij nije tek teorijska vježba bez presedana. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., Visa i Mastercard obustavili su rad u Rusiji, a domaći korisnici ostali su odsječeni od uobičajenog međunarodnog kartičnog sustava. Upravo se taj primjer u europskoj raspravi često navodi kao dokaz da se geopolitičke odluke mogu vrlo brzo preliti na svakodnevna plaćanja građana.

Ipak, to ne znači da bi isti scenarij sutra automatski pogodio Europsku uniju. Današnja upozorenja više služe kao signal da Europa mora smanjiti ovisnost, a ne kao najava neposrednog kolapsa kartičnog sustava. Reuters je prošlog tjedna izvijestio da upravo strah od mogućeg ograničavanja pristupa američkoj platnoj infrastrukturi potiče jačanje europskih alternativa, što pokazuje da se prijetnja u financijskim i političkim krugovima shvaća ozbiljno.

Što Europa pokušava napraviti

Europske institucije sada guraju više paralelnih rješenja. Jedno je razvoj digitalnog eura, koji ECB otvoreno predstavlja kao način jačanja europske otpornosti i smanjenja ovisnosti o ne-europskim pružateljima usluga. U službenim pitanjima i odgovorima ECB navodi da bi digitalni euro građanima dao europsku alternativu za digitalno plaćanje, dostupnu u cijelom europodručju, i pritom smanjio oslanjanje na nekoliko dominantnih stranih kompanija.

Drugo rješenje dolazi iz privatnog sektora kroz europske inicijative poput Wera, platne platforme koju podupire konzorcij velikih europskih banaka. Reuters je 26. ožujka objavio da Wero već ima više od 52 milijuna korisnika te da interes za takve alternative raste baš zbog bojazni da Europa ne smije ostati potpuno ovisna o američkim kartičnim mrežama i mobilnim walletima.

Za obične građane poruka je zato dvostruka. S jedne strane, nema razloga za paniku da će kartice preko noći nestati iz novčanika ili da će bankomati sutra stati. S druge strane, postalo je jasno da Europa ozbiljno kasni u izgradnji vlastite, snažne i široko prihvaćene platne infrastrukture. A kad institucije počnu govoriti o “strateškoj autonomiji” u nečemu što svakodnevno koristimo za kruh, gorivo, režije i online kupnju, onda to više nije samo bankarska tema – nego pitanje ekonomske sigurnosti cijelog kontinenta.

Zoran / TV Wien