Austrija odbila američke zahtjeve za letove prema Iranu: neutralnost iznad vojne logistike

Prema Reutersu, austrijsko Ministarstvo obrane u četvrtak je potvrdilo da Sjedinjene Države nisu dobile odobrenje za korištenje austrijskog zračnog prostora za vojne operacije prema Iranu. Ministarstvo nije željelo objaviti točan broj zahtjeva, navodeći samo da ih je bilo “nekoliko”, a kao ključni razlog odbijanja istaknuta je austrijska neutralnost. To znači da Beč ni u ovoj krizi ne želi ostaviti prostor za tumačenje da sudjeluje u vojnoj logistici jedne strane.

Odluka je politički osjetljiva, ali pravno dosljedna. Austrijska neutralnost nije samo simbolička formulacija nego jedan od temelja državne vanjske i sigurnosne politike. U trenutku kada se rat protiv Irana sve snažnije prelijeva i na europski politički prostor, odbijanje američkih zahtjeva postaje poruka da Austrija želi sačuvati distancu od izravnog vojnog angažmana, makar i samo kroz prelete ili logističku podršku. To je osobito važno u zemlji u kojoj se pitanje neutralnosti i dalje smatra jednim od rijetkih strateških principa oko kojih postoji široka društvena osjetljivost.

Austrija nije sama, Europa pokazuje otpor

Austrija pritom nije izdvojen slučaj. Reuters je 30. ožujka objavio da je Španjolska zatvorila svoj zračni prostor američkim vojnim zrakoplovima uključenima u rat protiv Irana. Madridska odluka došla je nakon već ranijeg odbijanja korištenja zajedničkih baza za takve operacije i predstavlja jedan od najoštrijih europskih odgovora na američki pritisak. Španjolska vlada otvoreno je poručila da ne želi podupirati rat koji smatra jednostranim i suprotnim međunarodnom pravu.

Slično je postupila i Italija. Reuters je 31. ožujka izvijestio da Rim nije dopustio američkim vojnim zrakoplovima korištenje baze Sigonella na Siciliji za operacije na Bliskom istoku. Prema istom izvoru, razlog nije bio otvoreni politički raskid sa SAD-om, nego pravilo da takva vojna upotreba zahtijeva prethodnu autorizaciju i konzultacije s talijanskim vlastima. No politički učinak bio je isti: još jedna važna europska zemlja povukla je granicu.

Još ranije, 14. ožujka, i Švicarska je odbila dva američka zahtjeva za vojne prelete povezane s ratom protiv Irana, iako je tri druga leta odobrila. Reuters navodi da je Bern pritom također posegnuo za argumentom neutralnosti, jasno stavljajući do znanja da neće automatski dopuštati vojnu uporabu svog neba kada je riječ o izravno ratnim operacijama. To pokazuje da otpor nije nastao samo u članicama NATO-a, nego i u neutralnim europskim državama koje žele izbjeći svaku sumnju u uključivanje u sukob.

Politički signal Washingtonu i ostatku NATO-a

Šira slika za Washington nije ugodna. Reuters je u tekstu od 31. ožujka upozorio da Europa sve vidljivije pruža otpor dijelu američkih vojnih operacija povezanih s ratom protiv Irana. To ne znači da je transatlantski savez puknuo, ali znači da više nije moguće računati na automatsku europsku poslušnost kada je riječ o vojnim rutama, bazama i logistici za rat koji velik dio europske politike smatra previše rizičnim i pravno problematičnim.

U tom smislu austrijska odluka ima i širi politički odjek. Ona govori da neutralnost u ovom slučaju nije samo obrambeni refleks male države, nego i dio šireg europskog trenda opreza prema američko-izraelskoj ratnoj strategiji. Beč time vjerojatno neće zaustaviti operacije, ali šalje jasan signal da ne želi biti tiha postaja u lancu vojnog servisa. U vremenu kad ratovi više ne traže samo vojnike nego i koridore, baze, prelete i dopuštenja, i takva odluka postaje ozbiljna politička poruka.

Za Austriju je ovo ujedno i podsjetnik da neutralnost ima težinu samo onda kada se primjenjuje baš u trenucima pritiska. A upravo sada, kada saveznici traže koridore, baze i brzo logističko odobrenje, Beč je odlučio pokazati da austrijsko nebo nije otvoreno za svaki rat.

Zoran / TV Wien