Our website use cookies to improve and personalize your experience and to display advertisements(if any). Our website may also include cookies from third parties like Google Adsense, Google Analytics, Youtube. By using the website, you consent to the use of cookies. We have updated our Privacy Policy. Please click on the button to check our Privacy Policy.

Uskrs: blagdan nade, obitelji i novog početka

TV WIEN · MAGAZIN
USKRS 2026 · USKRS

Uskrs: blagdan nade, obitelji i novog početka

USKRS 2026 · TV WIEN / TV BEČ

Uskrs je jedan od onih blagdana koji nadilaze običan kalendarski datum. On u sebi nosi vjeru, tišinu, stol, obitelj i ono teško objašnjivo olakšanje koje dolazi nakon dana sabranosti i iščekivanja. Za kršćane to je blagdan Kristova uskrsnuća, središte vjere i pobjeda života nad smrću. Ali i izvan strogo liturgijskog smisla, Uskrs mnogim ljudima ostaje dan u kojem se kuća smiri, obitelj okupi, a čovjek barem na trenutak osjeti da novi početak nije samo lijepa riječ, nego stvarna mogućnost.

HIGHLIGHT: Uskrs je blagdan koji spaja vjeru i obitelj, tišinu i radost, stol i poruku da ni tama ni gubitak nemaju posljednju riječ.

Blagdan koji dolazi nakon tišine

Možda je baš zato Uskrs tako snažan: ne dolazi usput, nego nakon puta. Nakon Velikog četvrtka, ozbiljnosti Velikog petka i tihe Velike subote, uskrsno jutro ne doživljava se kao obična proslava, nego kao izlazak iz tame. U tome je njegova dubina. Radost Uskrsa nije površna ni bučna, nego dolazi iz svijesti da nada nije nastala bez razloga, nego nakon kušnje, šutnje i vjernosti. Zato ovaj blagdan i danas dira ljude, čak i kada ga svatko ne živi na isti način.

U mnogim domovima upravo se to osjeti i bez velikih riječi. Stol je spreman, jaja su obojana, šunka narezana, pinca ili kruh na svome mjestu, djeca su budna ranije nego inače, a u zraku postoji nešto što nije samo obična nedjelja. Uskrs ima tu moć da i najjednostavnije stvari učini važnima. Ne zato što traži savršenstvo, nego zato što vraća pogled na ono bitno.

Obitelj kao prvo lice Uskrsa

Za mnoge ljude Uskrs se najjače pamti upravo kroz obitelj. Kroz stol za kojim se sjedi duže nego inače, kroz zvuk tanjura i šalice u kuhinji, kroz djecu koja traže pisanice, kroz starije koji i dalje paze da se nešto na stolu ne zaboravi. U tome nema ničeg spektakularnog, ali ima nečeg temeljnog. Uskrs podsjeća da se najvažnije stvari često događaju upravo ondje gdje ih najmanje reklamiramo — u kući, među najbližima, u miru jednog zajedničkog prijepodneva.

U vremenu kada su ljudi često raspršeni između posla, grada, putovanja i obveza, takvi trenuci imaju dodatnu težinu. Nije zato čudno što mnogi Uskrs opisuju kao blagdan vraćanja. Netko se vraća vjeri, netko obitelji, netko uspomenama, a netko samo potrebi da malo zastane. Sve su to, na svoj način, lica istog dana.

KONTEKST: Uskrsni stol, pisanice, šunka, hren, pinca i blagoslov jela nisu samo običaji. Oni su način da se blagdan učini vidljivim i opipljivim, da se poruka prenese i kroz okus, i kroz boju, i kroz zajedništvo.

Nada koja ne zvuči prazno

Riječ “nada” danas se često troši olako, gotovo kao ukrasna riječ bez težine. No Uskrs joj vraća ozbiljnost. Govori o nadi koja nije naivna i ne zatvara oči pred patnjom, nego upravo nakon suočavanja s njom odbija prihvatiti da je sve završeno. Zato je uskrsna poruka toliko jaka: ne zato što nudi brz odgovor na svaku ranu, nego zato što tvrdi da posljednju riječ nema smrt, nego život.

I ljudi koji nisu uvijek blizu crkvenom jeziku često osjete da u toj poruci ima nešto univerzalno. Svatko poznaje razdoblja umora, neizvjesnosti, gubitka ili unutarnje praznine. Uskrs tada ne dolazi kao laka utjeha, nego kao podsjetnik da ni najteži dan ne mora biti konačan. Upravo zato ovaj blagdan i dalje ostaje živ — jer ne govori samo o prošlom događaju, nego i o ljudskoj potrebi da vjerujemo kako je novi početak moguć.

Novi početak ne mora biti bučan

Ljepota Uskrsa je i u tome što novi početak ne prikazuje kao veliki spektakl. On dolazi tiho: kroz jutarnje svjetlo, kroz zvuk crkvenih zvona, kroz miris blagdanskog doručka, kroz zagrljaj, poziv ili čestitku. To je blagdan koji ne treba veliku pozornicu da bi bio snažan. Dovoljni su ljudi, stol i srce koje je spremno primiti nešto više od obične navike.

Možda je baš zato Uskrs tako važan i danas. U svijetu buke, brzine i stalne napetosti on pokazuje drukčiji ritam. Ne nudi bijeg od života, nego ga vraća na pravu mjeru. Podsjeća da postoje dani kada se ne mora sve osvojiti, objasniti ili riješiti, nego jednostavno stati, zahvaliti i biti zajedno.

Blagdan koji i dalje ima snagu

Uskrs i dalje ima snagu jer u sebi nosi više slojeva odjednom. On je za vjernika središte vjere. Za obitelj je dan okupljanja. Za dijete je radost boja, slatkiša i iznenađenja. Za starije je često uspomena na kuću, roditelje i običaje koji su se prenosili bez puno objašnjavanja. A za mnoge ljude, bez obzira na to kako točno žive blagdan, Uskrs ostaje dan koji vraća osjećaj da dobro, nježnost i blizina još imaju svoje mjesto.

Zato Uskrs nije samo lijep blagdan. On je važan blagdan. Jer u trenutku kada svijet često izgleda tvrd, brz i hladan, Uskrs vraća toplinu. I podsjeća da novi početak ponekad ne počinje velikim potezom, nego jednim tihim jutrom, jednim zajedničkim stolom i jednom porukom koja se kroz stoljeća nije izgubila: život je jači.

Uskrsna čestitka ekipe TV Wien / TV Beč:

Drage čitateljice i dragi čitatelji, od srca vam želimo sretan i blagoslovljen Uskrs.

Neka vam ovaj blagdan donese mir, zdravlje, zajedništvo i toplinu doma, a uskrsno svjetlo nadu, vjeru i snagu za svaki novi dan.

S ljubavlju i poštovanjem, vaša ekipa TV Wien / TV Beč.

 

Ovaj članak dio je specijala Uskrs 2026 na portalu TV Wien / TV Beč.

Zoran / TV Wien


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

By Zoran

Leave a Reply

Related Posts

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies. 

Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading