BLAGDANI · USKRS
Zašto Uskrs svake godine pada na drugi datum? Odgovor se krije u Mjesecu i pravilu starom 1700 godina
Mnogima je svake godine isto pitanje na pameti: zašto Uskrs stalno “seli”, dok Božić uvijek ostaje na istom datumu? Odgovor nije slučajan i nema veze s modernim kalendarima, nego s vrlo starim crkvenim pravilom koje povezuje najveći kršćanski blagdan s ritmom prirode, odnosno s odnosom Sunca, Mjeseca i proljeća.
Uskrs je takozvani pomični blagdan. To znači da se njegov datum ne određuje prema jednom stalnom danu u mjesecu, nego prema unaprijed utvrđenom pravilu. U praksi to znači da datum Uskrsa ovisi o tome kada nastupa prvi puni Mjesec nakon početka proljeća, a zatim se gleda prva nedjelja koja dolazi nakon toga.
Pravilo koje se koristi stoljećima
U zapadnoj kršćanskoj tradiciji vrijedi pravilo da se Uskrs slavi prve nedjelje nakon takozvanog pashalnog punog Mjeseca, odnosno prvog punog Mjeseca koji pada na ili nakon 21. ožujka. Upravo zato Uskrs može biti vrlo rano, već 22. ožujka, ali i dosta kasno, sve do 25. travnja.
To pravilo potvrđeno je još 325. godine na Nicejskom saboru. Tada je odlučeno da se Uskrs ne veže uz jedan fiksni datum kao Božić, nego uz kalendarsko-astronomski izračun koji zadržava vezu s proljećem i vremenom Pashe, židovskog blagdana uz koji se u kršćanskoj predaji vežu Isusova muka, smrt i uskrsnuće.
Zašto je Božić fiksan, a Uskrs nije
Božić je tijekom stoljeća prihvaćen kao blagdan s unaprijed određenim datumom i zato se svake godine slavi 25. prosinca. Uskrs je, s druge strane, od početka imao drukčiji status jer je bio vezan uz središnji događaj kršćanske vjere – Kristovo uskrsnuće – i uz vremenski okvir židovske Pashe.
U ranom kršćanstvu upravo je Uskrs bio središnji blagdan, dok proslava Božića nije imala isti položaj kao danas. Zato je i logično da se oko Uskrsa razvio složeniji sustav računanja, koji je ostao sačuvan do danas.
KONTEKST
Crkveni izračun ne prati uvijek doslovno astronomski trenutak proljetnog ekvinocija i punog Mjeseca, nego koristi takozvani crkveni ili liturgijski izračun. U tom sustavu proljetni ekvinocij uzima se kao 21. ožujka, čak i kada astronomski proljeće ponekad počne dan ranije.
Zašto katolici i pravoslavci ponekad ne slave isti dan
Iako osnovna ideja izračuna izgleda vrlo slično, katoličke i protestantske Crkve u pravilu koriste gregorijanski kalendar, dok pravoslavne Crkve za računanje Uskrsa često i dalje polaze od julijanskog kalendara. Zbog toga datum najvećeg kršćanskog blagdana ne pada uvijek istoga dana.
Ipak, postoje godine kada se datumi poklope, kao što je slučaj ove 2026. godine, kada i katolici i pravoslavci Uskrs slave 5. travnja. Takvi zajednički datumi uvijek izazovu dodatnu pozornost jer se ne događaju svake godine.
Više od kalendara
Iako se na prvi pogled čini da je riječ samo o tehničkom pitanju, datum Uskrsa za vjernike ima puno dublje značenje. On podsjeća da kršćanski kalendar nije nastao samo administrativno, nego iz spoja vjerske predaje, povijesti i prirodnog ritma godišnjih doba. U tom smislu, “pomični” Uskrs nije iznimka ni problem, nego dio stare logike po kojoj je ovaj blagdan vezan uz proljeće, obnovu i novi početak.
Upravo zato svake godine ponovno otvara isto pitanje, ali i isti odgovor: Uskrs ne mijenja datum zato što je neodređen, nego zato što slijedi pravilo staro gotovo sedamnaest stoljeća.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
