Beč i Donja Austrija šire zeleni pojas na jugu grada, otvaraju se i vrata 48er-a, a Rathausplatz od sutra miriše na Štajersku

BEČ · 7. travnja 2026.

Dok Beč i dalje raste, gradske vlasti sve snažnije pokušavaju odgovoriti na pitanje koje postaje ključno za kvalitetu života: kako sačuvati dovoljno zelenih površina, učiniti ih dostupnijima građanima i istodobno povezati grad s okolicom na pametan i održiv način. Upravo zato nekoliko aktualnih projekata posljednjih dana privlači pažnju – od širenja zelenog pojasa na jugu grada, preko ulaganja u održivu infrastrukturu u samim parkovima, do otvaranja sustava gospodarenja otpadom javnosti. U isto vrijeme, centar Beča ponovno će nakratko postati velika pozornica jedne austrijske regije koja već godinama zna kako spojiti turizam, tradiciju i dobru atmosferu.

Beč i Donja Austrija zajedno planiraju južni zeleni pojas

Zeleni pojas na jugu Beča trebao bi se u godinama koje dolaze ne samo sačuvati nego i jasnije povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. U tome sada zajedno sudjeluju bečki okruzi Favoriten, Simmering i Liesing te pet susjednih općina iz Donje Austrije. Suradnja nosi naziv „Landschaftsbogen 5plus3”, a cilj joj je dugoročno zaštititi otvorene zelene prostore, ali i učiniti ih pristupačnijima i korisnijima za svakodnevni život ljudi koji u tom dijelu regije žive.

Grad ovaj projekt ne promatra samo kao ekološku temu nego i kao dio šireg urbanističkog razvoja. Posebno se to vidi na primjeru Rothneusiedla, gdje je planiran novi gradski kvart za više od 20.000 ljudi. Takav rast automatski otvara pitanje slobodnog prostora, kvalitete zraka, rekreacije i svakodnevnog kretanja bez automobila. Zato se u sklopu projekta planira poboljšanje pješačkih i biciklističkih veza, osobito uz Liesing, gdje bi trebali nastati i novi prostori za boravak i odmor.

U planovima se spominje i stvaranje cjelovite zone za odmor i rekreaciju, a među konkretnijim idejama je i zajednički korišten voćnjak s visokostablašicama u Lanzendorfu. Osim toga, u pojedinim dijelovima predviđa se ograničavanje tranzitnog prometa, kako bi prostor više služio ljudima nego prolazu vozila. Važan dio projekta su i tematske staze koje bi trebale dodatno približiti prirodu, poljoprivredu i važnost otvorenog prostora stanovnicima regije. Cijela priča naslanja se i na dugu bečku tradiciju zaštite zelenog pojasa, čiji su temelji postavljeni još početkom 20. stoljeća.

Nova zgrada u Schweizergartenu za one koji brinu o bečkim parkovima

Dok se na jednoj strani grada planira veliki zeleni okvir za budućnost, u samom srcu parkovne infrastrukture već su krenuli konkretni radovi. U Schweizergartenu u 3. bečkom okrugu započela je izgradnja nove zgrade za zaposlenike Wiener Stadtgärten, službe koja održava brojne parkove i zelene površine u gradu. Nova zgrada trebala bi biti spremna od siječnja 2027. godine, a predviđena je za 68 zaposlenika.

Projekt je zamišljen tako da spoji funkcionalnost radnog prostora i održivu gradnju. Objekt će se graditi u montažnoj drvenoj izvedbi i kao niskoenergetska zgrada, uz korištenje dizalica topline, fotonaponskog sustava te ozelenjenog krova i fasade. Time se ne želi postići samo manja energetska potrošnja nego i ugodnija mikroklima u neposrednoj okolini. Posebno je važno što će postojeći fond stabala u Schweizergartenu ostati sačuvan, a dodatno su planirane i punionice za električna vozila.

Ovakav projekt možda na prvi pogled djeluje skromno, ali zapravo puno govori o smjeru kojim grad želi ići. Ljudi koji svakodnevno uređuju i održavaju gradsko zelenilo dobit će kvalitetnije uvjete rada, a pritom se sama gradnja pokušava uklopiti u logiku prostora koji okružuje. Schweizergarten, koji se prostire na oko 115.000 četvornih metara, ionako je jedna od većih zelenih oaza u gradu – s igralištima, zonama za vježbanje, jezercima i alpskim vrtom. Nova zgrada zato nije samo tehnički objekt, nego dio šire slike o tome kako Beč uređuje javni prostor.

48er ponovno otvara pogone: od kompostane do spalionice otpada

Za mnoge Beč nije samo grad parkova i uređenih trgova, nego i grad koji se često navodi kao primjer dobro organiziranog sustava gospodarenja otpadom. Upravo zato i ove godine raste interes za besplatne obilaske postrojenja gradske službe 48er, koja ponovno otvara svoja vrata posjetiteljima. Riječ je o rijetkoj prilici da se izbliza vidi ono što se inače odvija daleko od pogleda građana – od obrade biootpada do skladištenja i termičke obrade otpada.

Prve ture kreću u petak, 10. travnja, a program traje sve do listopada. Posjetiti se mogu odlagalište Deponie Rautenweg, kompostana Lobau i spalionica otpada Pfaffenau. U kompostani se može saznati kako se biootpad pretvara u kompost, na odlagalištu se tijekom vožnje objašnjava kako se otpad pravilno zbrinjava i obrađuje, dok se u Pfaffenauu može zaviriti i u poznati „bunker za smeće” te doznati više o samom procesu spaljivanja i pročišćavanja dimnih plinova.

Upravo ti obilasci često razbijaju predrasudu da je sustav otpada nešto što građani trebaju samo „ne vidjeti”. Naprotiv, Beč ga sve češće pokušava prikazati kao dio javne infrastrukture o kojoj vrijedi učiti, osobito kada je riječ o održivosti, recikliranju i odgovornom odnosu prema prostoru. Kako je interes redovito velik, mjesta se često brzo popune, pa se prijava preporučuje na vrijeme.

Panorama iz svijeta: kvar robotaksija izazvao prometni kaos u Wuhanu

U međunarodnom pregledu vijesti posebno je odjeknuo slučaj iz kineskog Wuhana, gdje je veći broj autonomnih taksija zbog tehničkog kvara iznenada stao nasred prometa i izazvao kaos na cestama. Prema prvim informacijama, riječ je o sustavnoj smetnji, a ozlijeđenih navodno nije bilo. Putnici su izašli iz vozila, no incident je ponovno otvorio pitanje koliko su takve tehnologije doista spremne za svakodnevni gradski promet.

Autonomna vozila već se godinama predstavljaju kao simbol tehnološke budućnosti, ali upravo ovakvi slučajevi podsjećaju da i sofisticirani sustavi mogu zakazati na načine koje korisnici i gradske službe teško mogu predvidjeti. Rasprava o sigurnosti time se ne vodi samo oko toga mogu li vozila voziti bez vozača, nego i što se događa kad sustav u stvarnom urbanom okruženju stane – doslovno i tehnički.

Od sutra na Rathausplatzu: Steiermark-Frühling donosi okuse, glazbu i ljetni ugođaj

Uz teme urbanizma i infrastrukture, centar Beča od sutra ponovno prelazi i u potpuno drukčiji ritam. Na Rathausplatzu počinje Steiermark-Frühling, manifestacija koja već tradicionalno u glavni grad donosi dašak Štajerske – kroz gastronomiju, glazbu, običaje i promociju turističkih regija. Program traje do nedjelje, 12. travnja, a organizatori najavljuju bogatu ponudu za sve koji žele spojiti izlazak u grad s kušanjem regionalnih specijaliteta i planiranjem proljetnih ili ljetnih izleta.

Na događanju sudjeluje jedanaest doživljajnih regija, a naglasak je ove godine posebno snažno stavljen na kulinariku. Posjetitelji će moći kušati proizvode i jela po kojima je Štajerska prepoznatljiva – od bučina ulja i jabuka do ribljih i mesnih specijaliteta. No manifestacija nije zamišljena samo kao gastronomski sajam. Na prostoru ispred Gradske vijećnice predstavljat će se i turističke ideje, izletničke destinacije, planinarske i biciklističke mogućnosti, dok će obitelji moći zaviriti i u sadržaje pripremljene za djecu i aktivni boravak.

U Rathausparku će biti postavljen i mountainbike poligon, a veliki digitalni ekrani prikazivat će izletničke prijedloge i odredišta za odmor. Uz to dolaze i obrtničke prezentacije te elementi tradicije poput pletenja košara i folklornih nastupa. Prema najavi organizatora, na programu je oko 50 sati sadržaja, a na pozornici će se izmjenjivati glazbeni i zabavni program. Sve to Steiermark-Frühling i ove godine čini jednim od prepoznatljivijih proljetnih događanja u centru Beča – manifestacijom koja nije samo turistička promocija, nego i vrlo živa gradska kulisa.

Za Bečane i goste grada to je ujedno i onaj tip događaja koji spaja više motiva odjednom: može se doći zbog hrane, zbog atmosfere, zbog glazbe ili jednostavno zbog osjećaja da je proljeće napokon ozbiljno stiglo u grad. A upravo takve manifestacije, kad se spoje s ozbiljnim gradskim projektima u pozadini, najbolje pokazuju koliko je Beč istodobno i funkcionalan grad i grad doživljaja.

Zoran / TV Wien