Od petka kreće potpuna digitalna kontrola ulazaka i izlazaka iz šengenskog prostora: što se mijenja na granicama

To u praksi znači kraj dosadašnjeg ručnog pečatiranja putovnica za putnike na koje se sustav odnosi. Umjesto pečata, granične službe od sada elektronički bilježe datum i mjesto ulaska i izlaska, podatke iz putne isprave, biometrijske podatke poput otisaka prstiju i fotografije lica, kao i eventualna odbijanja ulaska. Europska komisija navodi da je cilj sustava preciznije praćenje dopuštenog boravka, lakše otkrivanje prekoračenja boravka i učinkovitija borba protiv zlouporabe identiteta i krivotvorenih dokumenata.

Za građane Hrvatske i ostale državljane Europske unije nema bitnih promjena u samom režimu prelaska granice. Hrvatski MUP naglašava da se najveće novosti odnose na državljane trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor na kratki boravak. Drugim riječima, ako netko putuje iz zemlje izvan EU-a i schengenskog prostora, upravo će on najviše osjetiti novu digitalnu proceduru na graničnim prijelazima.

Što je zapravo EES i zašto ga EU uvodi

Entry/Exit System zamišljen je kao moderna digitalna zamjena za sustav pečata u putovnicama. Stari sustav imao je očite limite: pečati su se mogli loše očitati, nisu automatski pokazivali je li netko prekoračio dopušteni boravak, a kontrole identiteta bile su sporije i manje precizne. Novi sustav sve to pokušava riješiti kroz zajedničku digitalnu bazu koja se koristi na vanjskim granicama zemalja uključenih u EES.

Službene stranice Europske unije navode da se EES koristi za neeuropske putnike koji dolaze na kratkotrajni boravak, odnosno za boravak do 90 dana unutar 180 dana. Sustav pohranjuje osnovne podatke o putovanju, a uz pomoć biometrije omogućuje i lakše otkrivanje situacija u kojima ista osoba pokušava putovati s različitim identitetima ili dokumentima. Upravo je borba protiv prekoračenja boravka i identitetskih prijevara jedan od glavnih razloga zbog kojih je ovaj sustav godinama pripreman.

Što će putnici iz trećih zemalja morati dati na granici

Novi sustav ne bilježi samo podatke iz putovnice. Pri prvom ulasku u schengenski prostor od putnika iz trećih zemalja uzimat će se i biometrijski podaci, ponajprije fotografija lica i otisci prstiju. Ti se podaci zatim koriste za kasnije provjere pri sljedećim ulascima i izlascima. Europska komisija ističe da će nakon prve registracije sljedeće provjere za mnoge putnike biti brže, jer će se sustav oslanjati na već unesene podatke i automatizirane provjere.

To ipak znači i da se u prvim tjednima, osobito na prometnijim prijelazima i tijekom turističke sezone, mogu očekivati nešto duža čekanja. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je da se upravo zbog prikupljanja biometrijskih podataka tijekom ljeta mogu pojaviti gužve, ali je dodao da su granični prijelazi dodatno opremljeni i organizirani kako bi se čekanja svela na najmanju moguću mjeru. Hrvatska je, prema podacima MUP-a, već u prijelaznom razdoblju evidentirala oko 3,75 milijuna dosjea državljana trećih zemalja, što pokazuje da je sustav već dobrim dijelom operativno testiran.

Tko je obuhvaćen, a tko nije

Najvažnije je razumjeti da EES nije sustav za sve putnike jednako. On nije namijenjen građanima EU-a koji uživaju pravo slobodnog kretanja unutar Unije, nego prvenstveno državljanima trećih zemalja koji dolaze na kratki boravak u schengenski prostor. Službene stranice EU-a navode i da postoje iznimke, pa će putnici koji nisu sigurni spadaju li u obuhvat sustava morati provjeriti službena pravila prije puta.

Važno je i to da EES nije isto što i ETIAS, iako se ta dva pojma često miješaju. EES je sustav evidentiranja stvarnog prelaska granice, dok je ETIAS sustav prethodnog odobrenja putovanja za određene putnike iz zemalja koje ne trebaju vizu. Europska komisija je još početkom godine posebno upozorila na razliku između ta dva sustava kako bi se izbjegla zabuna među putnicima.

Što se time dobiva, a gdje putnici mogu očekivati problem

Iz perspektive Bruxellesa i nacionalnih ministarstava unutarnjih poslova, glavna prednost sustava je veća sigurnost. EES automatski računa trajanje dopuštenog boravka i može brže otkriti osobe koje ostaju dulje nego što im je dopušteno. Osim toga, zemlje članice po prvi put u realnom vremenu dijele podatke o prelascima granice, što jača nadzor nad vanjskim granicama i pomaže u prepoznavanju rizičnih osoba ili obrazaca putovanja. Europska komisija navodi da je od početka rada sustava registrirano više od 45 milijuna prelazaka granice te više od 24.000 odbijenih ulazaka, a sustav je pomogao i u otkrivanju više stotina sigurnosno rizičnih osoba.

S druge strane, najveći praktični izazov za putnike bit će upravo prva registracija. Ondje gdje je promet velik, a broj putnika iz trećih zemalja visok, realno je očekivati zastoje i sporije procesiranje, barem dok se procedura potpuno ne uhoda. U teoriji EES bi trebao dugoročno ubrzati i pojednostaviti granične kontrole, ali prvi mjeseci pune primjene gotovo uvijek otkrivaju i tehničke i organizacijske slabosti sustava.

Što to znači za Hrvatsku i putnike koji prolaze preko nje

Za Hrvatsku je ovo i sigurnosno i logistički važan trenutak jer kao članica schengenskog prostora nadzire i dio vanjske granice EU-a. Hrvatski MUP ističe da je zemlja među onima koje su pravodobno i učinkovito provele sustav te da je granična policija već visoko operativno spremna. To je važno ne samo za granične prijelaze prema susjednim državama izvan Schengena, nego i za zračne i pomorske ulazne točke kroz koje ulazi velik broj putnika iz trećih zemalja.

Za same putnike najvažnija poruka ostaje jednostavna: građani EU-a neće osjetiti dramatičnu promjenu u pravilima, ali putnici iz trećih zemalja moraju računati na to da je od petka prelazak vanjske schengenske granice ušao u novu, potpuno digitalnu fazu. To znači više tehnologije, više provjera i manje prostora za improvizaciju. U praksi, Europa je od 10. travnja na svojim vanjskim granicama ušla u novo razdoblje digitalne kontrole.

Zoran / TV Wien