Kaos na Bajakovu: djeca iz Srbije satima zaglavljena, kolone stoje, a putnici odustaju od puta

Dok su se brojni putnici nadali da će granicu prijeći uz uobičajene proljetne zastoje, petak je donio puno težu sliku. Prema podacima HAK-a, upravo su prijelazi prema Srbiji i Bosni i Hercegovini bili među najopterećenijima, a Bajakovo je ponovno postalo simbol čekanja, nervoze i potpunog zastoja. U prometnoj prognozi za 11. travnja HAK je posebno upozorio na pojačan promet osobnih vozila na Bajakovu, Tovarniku, Batini, Staroj Gradiški, Slavonskom Brodu, Jasenovcu, Karasovićima i Županji, dok su već tijekom petka objavljena i konkretna čekanja na više prijelaza.

U središtu pozornosti našla se priča o četirima autobusima koji su iz Beograda krenuli prema Parizu, gdje su djeca trebala nastupiti na uskrsnom koncertu, a potom i u Münchenu. Prema izvješćima koje su prenijeli Večernji list i Blic, riječ je o 288 djece i njihovim nastavnicima, a dio roditelja tvrdi da su autobusi između dviju granica ostali zaglavljeni oko deset sati. Putovanje koje je trebalo biti obična glazbena turneja tako se pretvorilo u iscrpljujuće čekanje u međuzoni, bez jasnog osjećaja kada će se kolona napokon pomaknuti.

Roditelji javljaju da su djeca iscrpljena, ali bez težih poteškoća

Prema izjavama roditelja koje prenose mediji, djeca su bila umorna i iscrpljena, ali su, srećom, bila dobro. Jedan roditelj rekao je da mu se kći javila čim su napokon prešli granicu te da su svi bili izmoreni dugim stajanjem. Drugi roditelj naveo je da su djeca na granični prijelaz stigla oko 22 sata, a da su u Hrvatsku uspjela ući tek oko 9 sati ujutro. U međuzoni se, prema tim navodima, nalazilo dvadesetak autobusa koji se satima gotovo nisu pomicali.

Takve scene posebno teško padaju kada je riječ o djeci i organiziranim putovanjima. Kod odraslih putnika višesatno čekanje znači frustraciju, propuštene veze i poremećene planove. Kada su u pitanju maloljetnici koji putuju na nastupe, odgovornost je još veća. Svaki sat proveden u autobusu u međuzoni nije samo logistički problem nego i ozbiljan fizički napor, osobito kada slijedi nastavak dugog puta prema zapadnoj Europi.

Na granici se više ne čeka samo zbog blagdana

U pozadini cijele priče nalazi se i nova tehnička promjena koja utječe na ritam prelaska granice. Hrvatski MUP objavio je da se na graničnim prijelazima primjenjuje Entry/Exit System, odnosno EES, kojim se za državljane trećih zemalja automatski evidentiraju podaci o ulasku i izlasku, uključujući osobne podatke, podatke iz putnih isprava te, pri prvom ulasku, biometrijske podatke poput otisaka četiri prsta i fotografije lica. MUP navodi da se ti podaci pohranjuju u sustav i koriste pri sljedećim prelascima granice, dok sustav nije primjenjiv na državljane Europske unije.

Upravo taj detalj mnogi putnici sada prvi put osjete u praksi. Na papiru sustav bi dugoročno trebao povećati sigurnost i ubrzati naknadne prelaske za često registrirane putnike iz trećih zemalja, ali u fazi uvođenja i pojačane kontrole jasno je da stvara dodatno opterećenje, osobito na prijelazima koji su ionako pod velikim pritiskom tijekom vikenda, blagdana i turističkih valova. Kada se tome doda povećan broj autobusa, osobnih automobila i teretnog prometa, rezultat je ono što su putnici u petak opisivali jednom riječju – kolaps.

Putnici razmišljaju o povratku, a planovi se ruše već na izlazu iz zemlje

Osim roditelja i nastavnika djece koja su putovala na koncert, slične dojmove prenijeli su i drugi putnici. Večernji list navodi izjavu čitatelja koji je autobusom krenuo iz Beograda i opisao stanje kao “potpuni kaos”, uz napomenu da se već unaprijed govori o mogućem čekanju do kasnog poslijepodneva. U takvim okolnostima dio putnika počinje računati neće li možda biti jednostavnije vratiti se kući nego satima ostati blokiran između dvije države bez jamstva da će na vrijeme stići na odredište.

To je možda i najjača slika današnjeg stanja na granici: ljudi ne kasne samo, nego odustaju. Kad putnik počne razmišljati da prekine put jer ne vidi izlaz iz kolone, tada problem više nije “pojačan promet”, nego ozbiljan udar na predvidivost putovanja. Za obitelji, organizatore, vozače autobusa i putnike koji imaju unaprijed kupljene karte, rezervacije ili nastupe, svaka takva neizvjesnost znači dodatni trošak, stres i osjećaj potpune nemoći.

Granica postaje usko grlo cijele regije

Bajakovo već godinama u prometnom smislu nosi težinu puno veću od lokalne. To nije samo prijelaz između dvije države nego jedna od ključnih točaka prema srednjoj i zapadnoj Europi za putnike iz Srbije i šire regije. Kada se tamo dogodi zastoj, posljedice se ne osjećaju samo na cesti nego i u planovima putovanja, turističkim rutama, koncertnim turnejama, poslovnim obvezama i obiteljskim odlascima za blagdane. Zato svaki veći kolaps na toj granici vrlo brzo preraste lokalnu vijest i postaje regionalna tema.

Dodatni je problem to što mnogi putnici tek na samom putu saznaju kolika su čekanja i kako novi sustav funkcionira. Hrvatski MUP na svojim stranicama objašnjava da EES služi evidentiranju ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, te da se pri prvom ulasku uzimaju biometrijski podaci, dok HAK redovito upozorava na pojačan promet i objavljuje ažurirana čekanja. No u praksi, kad je kolona već formirana, putnicima ta informacija dolazi prekasno da bi izbjegli zastoj.

Kad granica stane, stane i cijeli raspored putovanja

Petak je tako na Bajakovu pokazao koliko je tanka granica između redovitog pojačanog prometa i potpunog prometnog raspada. Jedna promjena u proceduri, nekoliko desetaka autobusa više i val putnika pred blagdane dovoljni su da se satnica potpuno uruši. U toj slici djeca iz Srbije koja satima čekaju u autobusima postala su najvidljiviji simbol problema, ali nisu jedina. Iza njih su stajali deseci drugih putnika sa svojim planovima, brigama i rokovima koji su se u jednom trenutku jednostavno zaustavili.

Zato današnja priča nije samo vijest o još jednoj gužvi na granici. To je podsjetnik da svaka velika promjena u režimu ulaska i izlaska mora biti popraćena infrastrukturom, jasnim informacijama i organizacijom koja može izdržati pritisak stvarnog prometa. U protivnom, granica ne postaje sigurnija i učinkovitija u očima putnika, nego mjesto na kojemu se sati gube, djeca iscrpljuju, a putovanja počinju frustracijom umjesto normalnim ulaskom u drugu državu.

Zoran / TV Wien