Plenković šalje milijune u BiH: 10 milijuna za Mostar, još 12 milijuna za poljoprivredu Hrvata do 2028.

Odluka koju je Vlada RH donijela u četvrtak nije samo tehničko proračunsko pitanje, nego i jasna politička poruka. Zagreb i dalje želi pokazati da Bosnu i Hercegovinu, osobito kada je riječ o Hrvatima u BiH, ne promatra samo kroz dnevnu politiku nego i kroz dugoročnu institucionalnu, obrazovnu i gospodarsku potporu. U praksi to znači dvije velike financijske linije: jednu usmjerenu prema Sveučilištu u Mostaru, a drugu prema poljoprivrednim gospodarstvima i ruralnim sredinama u kojima žive Hrvati u BiH.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs na sjednici je podsjetio da je Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno da će Vlada skrbiti o svojim građanima koji žive i borave u inozemstvu te promicati njihove veze s domovinom. Upravo tim obrazloženjem Vlada opravdava nastavak financijske potpore projektima koje smatra osobito važnima za hrvatski narod u BiH. U slučaju Mostara riječ je o već poznatom modelu potpore, ali i dalje vrlo izdašnom: tijekom 2026. Sveučilištu u Mostaru doznačivat će se ukupno 10 milijuna eura, i to kvartalno. Isti iznos dodijeljen je i godinu ranije, a službeno je namijenjen financijskoj konsolidaciji i stabilnosti Sveučilišta.

Deset milijuna eura za Mostar nije mala stavka, nego strateška odluka

U hrvatskoj javnosti ovakve odluke redovito otvaraju isto pitanje: radi li se o nužnoj potpori hrvatskoj zajednici u BiH ili o političkom održavanju utjecaja u susjednoj državi? Odgovor, barem iz perspektive Vlade RH, ide u oba smjera. S jedne strane, Sveučilište u Mostaru ima posebno mjesto u obrazovnom i identitetskom okviru Hrvata u BiH. S druge strane, svaka takva proračunska odluka neizbježno ima i političku težinu, jer novac nikad nije samo brojka nego i signal prioriteta.

Vlada je pritom jasno navela da će se o načinu utroška doznačenih sredstava potpisati poseban ugovor između Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Sveučilišta u Mostaru. To znači da sredstva formalno neće ostati bez okvira i nadzora, nego će se njihova namjena i dinamika definirati ugovorno. Ipak, politički dojam ostaje isti: Mostar i dalje ostaje jedno od ključnih mjesta kroz koja Hrvatska pokazuje da potpora Hrvatima u BiH nije simbolična, nego vrlo konkretna i mjerljiva u milijunima eura.

Novi program za poljoprivredu otvara dodatnih 12 milijuna eura do 2028.

Drugi dio paketa možda je još zanimljiviji jer se ne odnosi samo na jednu instituciju, nego na širi razvojni okvir. Vlada je usvojila Program potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u BiH za razdoblje od 2026. do 2028. godine. Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić rekao je da se tim programom podupire “ostanak Hrvata na vlastitoj zemlji”, a cilj se službeno definira kao očuvanje pune jednakopravnosti Hrvata kroz modernizaciju i jačanje poljoprivredne djelatnosti.

Prema Vladinoj odluci, program će se financirati s ukupno 12 milijuna eura u trogodišnjem razdoblju, odnosno s po 4 milijuna eura godišnje za 2026., 2027. i 2028. Najviši iznos koji pojedini projekt može dobiti iznosi 100.000 eura, a sredstva će se dodjeljivati putem godišnjih javnih poziva koje će provoditi Ministarstvo poljoprivrede. U samom programu Ministarstva za 2026. već je navedeno da se natječaj za sufinanciranje projekata Hrvata u BiH provodi prvi put, kao doprinos njihovoj ravnopravnosti, održivosti i konkurentnosti.

Gdje će novac završiti i što se zapravo želi postići

U obrazloženju programa naglasak nije samo na proizvodnji hrane ili potpori malim gospodarstvima, nego na puno širem cilju: ostanku ljudi na zemlji, modernizaciji poslovanja i jačanju otpornosti ruralnih zajednica. Ministar Vlajčić rekao je da se korisnicima otvara prostor za “stvarni razvojni iskorak”, posebno u tehnologiji, preradi i energetskoj otpornosti. U prijevodu, Vlada ne želi da potpora ostane samo na subvenciji za preživljavanje, nego da se predstavi kao razvojni mehanizam koji bi trebao donijeti održivost i ozbiljniji gospodarski kapacitet.

To zvuči ambiciozno, ali će stvarni učinak ovisiti o tome tko će se prijaviti, kakvi će projekti prolaziti na javnim pozivima i hoće li sredstva biti raspoređena tako da doista pokrenu dugoročniju proizvodnju, a ne samo kratkoročno zakrpaju troškove. U tome je i glavni test programa. Jer četiri milijuna eura godišnje nije malen novac, ali nije ni čarobni štapić. Ako završi raspršen na previše malih, slabo održivih ili politički odabranih projekata, efekt će biti mnogo slabiji od onoga koji se sada najavljuje.

Mostar i Hercegovina ostaju snažna politička i simbolička točka Zagreba

Nije slučajno da se upravo Sveučilište u Mostaru i ruralni prostori u BiH pojavljuju kao dvije glavne točke potpore. Jedno simbolizira obrazovnu i institucionalnu snagu hrvatske zajednice, a drugo njezinu demografsku i gospodarsku održivost. Drugim riječima, Zagreb pokušava djelovati na dvije razine: zadržati obrazovni centar koji ima težinu za cijelu zajednicu i istodobno ojačati život izvan urbanih središta, posebno ondje gdje je iseljavanje dugoročni problem.

Takav pristup politički je logičan. Hrvatska već godinama prema Hrvatima u BiH vodi politiku koja kombinira institucionalnu potporu, kulturno-identitetsku vezu i konkretne financijske programe. No svaka nova odluka koja uključuje milijune eura odmah otvara i pitanje transparentnosti, rezultata i kriterija. Koliko će ta sredstva stvarno ojačati zajednicu, a koliko će ostati simbol političke bliskosti, pitanje je na koje će odgovor dati tek provedba.

Poznati su i planovi za 2027., ali pravi sud dolazi tek kroz rezultate

Upravo zato je važan detalj koji često promakne u prvim vijestima: novac nije predviđen samo za ovu godinu. Poljoprivredni program već sada ima ugrađene projekcije i za 2027. i 2028., što znači da Vlada RH ne promatra ovu potporu kao jednokratni politički potez, nego kao trogodišnji okvir. To ujedno korisnicima daje signal da se isplati planirati ozbiljnije projekte, ulaganja u opremu, preradu, energetsku učinkovitost ili tehnološka poboljšanja, jer postoji barem načelna financijska predvidivost.

Ipak, politička poruka ove odluke ide i dalje od same ekonomije. U vremenu kada se BiH i dalje bori s unutarnjim napetostima, sporim reformama i trajnim demografskim padom, Hrvatska ovom vrstom potpore pokušava pokazati da neće prepustiti hrvatsku zajednicu stihiji. U tom smislu milijuni iz Zagreba nisu samo pomoć, nego i instrument prisutnosti, utjecaja i kontinuiteta.

Hoće li taj novac donijeti stvarnu razvojnu promjenu, to je već drugo pitanje. Za Mostar će se gledati stabilnost i učinak Sveučilišta. Za poljoprivredu će se gledati tko je dobio sredstva, kakvi su projekti odabrani i jesu li proizveli rast ili tek kratko odgodili probleme. Ali jedno je već sada jasno: Vlada Andreja Plenkovića i u 2026. godini nastavlja otvarati proračun za Hrvate u BiH, a planovi pokazuju da tu priča ne staje ni 2027. ni 2028. godine.

Zoran / TV Wien