Plenković poslao jasnu poruku turizmu: Ova sezona je specifična, svi se moraju pametno prilagoditi

Poruka je bila jasna i nije ostavila puno prostora za različita tumačenja. Plenković je rekao da je turistička sezona, s obzirom na krizu, specifična te pozvao sve da se “pametno i inteligentno prilagode”, osobito kad je riječ o cjenovnoj politici, kako bi hrvatski turizam ostao privlačan. Istaknuo je i da pozornost više ne smije biti usmjerena samo na tradicionalna emitivna tržišta, jer se zbog sigurnosnih okolnosti karta turističkih destinacija mijenja. To je zapravo najvažniji dio njegove poruke: Hrvatska ove godine ne ulazi u sezonu po starom automatizmu.

Premijerova izjava dolazi u trenutku kada se Europa i šire tržište još uvijek nose s posljedicama bliskoistočne krize, poremećaja u energetskim tokovima i osjetljivosti cijena goriva. Plenković je zato na sjednici podsjetio i na nastavak Vladinih intervencija u cijene naftnih derivata, poručivši da Hrvatska nastoji osigurati opskrbu energentima i priuštivost cijena. U prijevodu, Vlada pokušava amortizirati vanjske šokove, ali od turističkog sektora sada očekuje da i sam pokaže disciplinu, prije svega u formiranju cijena.

Zašto je ova sezona doista specifična

Kad Plenković kaže da je sezona specifična, to nije samo politička rečenica za naslovnice. Ovoga puta iza nje stoji nekoliko vrlo konkretnih razloga. Prvi je globalna nesigurnost. Iako je između SAD-a i Irana dogovoreno primirje, nitko ozbiljan ne vjeruje da je geopolitička napetost preko noći nestala. Drugi razlog su cijene energenata i troškovi prijevoza, koji izravno utječu na putovanja, aviopromet i raspoloženje tržišta. Treći je promjena ponašanja samih turista, koji su danas osjetljiviji na omjer cijene i onoga što za tu cijenu dobivaju.

Hrvatska je prethodnih godina imala snažnu potražnju i u nekim segmentima turizma stekao se dojam da tržište može progutati gotovo svako poskupljenje. No upravo je tu sada očito oprezniji ton iz Banskih dvora. Ako su cijene previsoke, ako se previše testira granica izdržljivosti gostiju i ako konkurencija postane agresivnija, Hrvatska bi mogla osjetiti da se dio potražnje prelijeva drugdje. Plenkovićeva rečenica o tome da se “karta destinacija mijenja” zapravo je upozorenje da više nema sigurnog komfora.

Cjenovna politika postaje glavna tema ljeta prije nego što je ljeto i počelo

Nije slučajno da je premijer posebno izdvojio baš cijene. U hrvatskom turizmu to je već neko vrijeme osjetljivo pitanje. Posljednjih sezona redovito se otvarala rasprava o tome pretjeruje li se s cijenama smještaja, ugostiteljskih usluga i općeg turističkog troška. Dok su jedni tvrdili da Hrvatska samo prati tržište i da ima pravo valorizirati svoj proizvod, drugi su upozoravali da se reputacija destinacije ne gradi samo na punim apartmanima jedne sezone, nego na dugoročnom osjećaju gosta da je dobio poštenu vrijednost za svoj novac.

Upravo zato je Plenkovićev apel važan. On nije administrativna naredba, ali jest politički signal da Vlada očekuje umjerenost i racionalnost. To je poruka hotelijerima, privatnim iznajmljivačima, ugostiteljima, lokalnim zajednicama i svima koji u sezoni žele uzeti što više dok tržište još diše. Problem je što takva kratkoročna logika može vrlo brzo podrezati vlastitu granu. Gost koji se osjeti preplaćenim često se ne žali odmah, nego jednostavno sljedeće godine ode drugdje.

Hrvatska više ne smije računati samo na naviku gostiju

Još jedna važna dimenzija Plenkovićeve izjave jest poziv da se gleda i na goste s drugih tržišta. Time se, barem između redaka, priznaje da se ni tradicionalna emitivna tržišta više ne mogu uzimati zdravo za gotovo. U vremenima sigurnosnih napetosti i promjena na turističkoj karti Europe, putnici sve češće uspoređuju destinacije ne samo po ljepoti i navici, nego i po ukupnom osjećaju sigurnosti, dostupnosti, prometne povezanosti i trošku.

Hrvatska i dalje ima snažne adute – obalu, blizinu ključnim europskim tržištima, sigurnosnu percepciju i visoku prepoznatljivost. Ali to više nije dovoljno samo po sebi. Ako druge zemlje krenu agresivnije s promotivnim kampanjama, pametnijim cijenama i boljim omjerom kvalitete i troška, tada hrvatski turizam može osjetiti da gosti više nisu tako vjerni kao nekad. Upravo zato ova sezona traži više pameti nego rutine.

Vlada amortizira energente, ali sektor mora amortizirati vlastite apetite

Nastavak Vladinih intervencija u cijene goriva ima i širu političku poruku. Banskim dvorima očito je važno pokazati da država pokušava držati pod kontrolom ono što može: opskrbu, energente i dio troškova koji pritišću gospodarstvo i kućanstva. No time se istodobno stvara i očekivanje da privatni sektor, posebno onaj u turizmu, neće na svaku neizvjesnost odgovoriti isključivo novim rastom cijena. Ako država šalje signal stabilnosti, onda od tržišta očekuje barem minimum odgovornosti.

U turističkoj praksi to znači vrlo jednostavnu stvar: ova sezona neće biti test samo broja dolazaka i noćenja, nego i testa zrelosti cijelog sektora. Hoće li prevladati dugoročna logika, u kojoj se destinacija čuva i gradi, ili kratkoročna, u kojoj se pokušava iskoristiti svaki euro dok potražnja još postoji? Premijer nije izravno rekao da je dio sektora pretjerao, ali se iz tona njegove poruke jasno vidi da takvu opasnost vidi.

Poruka je kratka, ali ozbiljna: ove godine nema mjesta za bahatost

Gleda li se pažljivo, možda je upravo to srž cijele premijerove izjave. Hrvatska ne ulazi u sezonu panike, ali ni u sezonu opuštenosti. Ulazi u razdoblje u kojem mora biti konkurentna, fleksibilna i pametnija nego prethodnih godina. To vrijedi za cijene, za promociju, za prometnu povezanost, za kvalitetu usluge i za odnos prema novim tržištima. U tome smislu Plenkovićev apel nije tek politički ukras sjednice Vlade, nego upozorenje da se ove godine uspjeh neće podrazumijevati.

Ako turistički sektor tu poruku ozbiljno shvati, Hrvatska i dalje može imati vrlo dobru sezonu. Ako je ne shvati, onda bi se već ovog ljeta moglo vidjeti koliko brzo gosti kažnjavaju destinacije koje zaborave da konkurencija ne spava. A upravo zato premijerov poziv da se svi “pametno i inteligentno prilagode” zvuči mnogo ozbiljnije nego što na prvi pogled izgleda.

Zoran / TV Wien