Aragči otvorio Hormuški tjesnac, Trump pozdravio potez: Nafta potonula više od 10 posto

Objavu koja je pokrenula val reakcija prvi je plasirao iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči. Na društvenoj mreži X poručio je da je, u skladu s primirjem u Libanonu, prolaz kroz Hormuški tjesnac potpuno otvoren za sve komercijalne brodove tijekom preostalog trajanja prekida vatre, i to po koordiniranoj ruti koju je ranije odredila iranska Organizacija za luke i pomorstvo. Već sama formulacija bila je dovoljna da tržišta energenata naglo promijene smjer, jer je upravo Hormuški tjesnac proteklih tjedana bio jedna od najosjetljivijih točaka globalne trgovine naftom i plinom.

Nedugo zatim oglasio se i Donald Trump. Američki predsjednik potvrdio je da je Iran objavio kako je Hormuški tjesnac “potpuno otvoren i spreman za pun promet”, zahvalio na toj odluci, ali i poslao drugu poruku koja pokazuje da Washington još ne smatra krizu završenom. Trump je naglasio da pomorska blokada iranskih luka ostaje na snazi dok dogovor s Iranom ne bude “100 posto dovršen”, uz tvrdnju da je većina točaka već usuglašena. Time je otvorio prostor za optimizam, ali i jasno dao do znanja da se istodobno vodi dvostruka igra: smirivanje međunarodne plovidbe, ali zadržavanje snažnog pritiska na Teheran.

Nafta reagirala odmah, tržišta odahnula

Reakcija tržišta bila je gotovo trenutačna. Cijena Brent nafte naglo je pala i spustila se ispod razine od 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta također snažno oslabila. Pad veći od deset posto pokazuje koliko su se investitori posljednjih dana bojali dugotrajnog prekida opskrbe i koliko je samo djelomično popuštanje napetosti bilo dovoljno da se ta premija straha počne topiti. Drugim riječima, tržište je prethodnih dana u cijenu ugrađivalo mogućnost šireg energetskog udara, a sada je počelo iz nje izbacivati najcrnji scenarij.

To ne znači da se nafta vratila na pretkrizne razine niti da je opasnost potpuno nestala. Dapače, i dalje ostaje iznad cijena koje su vrijedile prije novog vala sukoba. No sama činjenica da je Hormuški tjesnac, makar i privremeno, ponovno otvoren za komercijalni promet, dovoljno je jaka poruka za brodare, osiguravatelje, trgovce i vlade koje su se proteklih dana pripremale na daljnje poremećaje u opskrbi.

Primirje u Libanonu donijelo predah, ali ne i mir

Otvaranje Hormuškog tjesnaca ne može se odvojiti od novog desetodnevnog primirja između Izraela i Libanona, koje je uz američku podršku predstavljeno kao važan korak prema širem smirivanju regije. Trump je taj razvoj događaja opisao kao “povijesni dan”, uz poruku da se “dobre stvari događaju”, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da vidi priliku za povijesni mirovni sporazum s Libanonom. U Bejrutu je predsjednik Joseph Aoun pozdravio dogovor, premda Libanon formalno nije bio glavni akter šireg sukoba između Irana, Izraela i SAD-a.

No već iz prvih reakcija bilo je jasno da je riječ o vrlo osjetljivom i ograničenom dogovoru. Hezbolah je poručio da primirje mora vrijediti na cijelom teritoriju Libanona i da ne može poslužiti kao pokriće za nastavak izraelskog vojnog djelovanja. S druge strane, Netanyahu je jasno dao do znanja da primirje ne znači povlačenje izraelskih snaga s juga Libanona. To je važan detalj, jer pokazuje da se prekid vatre ne temelji na potpunom zatvaranju svih otvorenih pitanja, nego prije svega na pokušaju kupovanja vremena za šire diplomatske pregovore.

Trump šalje dvije poruke odjednom

U komunikaciji Bijele kuće i samog Trumpa vidi se poznati obrazac: prema javnosti se šalje optimizam, a prema protivniku pritisak. S jedne strane Trump zahvaljuje Iranu na otvaranju Hormuškog tjesnaca i daje naslutiti da bi rat mogao uskoro završiti. S druge strane poručuje da američka blokada iranskih luka ostaje na snazi dok se ne zaključi konačan dogovor. Drugim riječima, Washington pokušava iskoristiti trenutak smirivanja da bi dodatno ojačao vlastitu pregovaračku poziciju.

To je ujedno i razlog zbog kojeg nitko ozbiljan još ne govori o trajnom miru. Otvaranje prolaza i pad cijene nafte jesu snažni signali, ali nisu konačno rješenje. Dovoljna je jedna ozbiljnija povreda primirja, jedan napad na tanker ili novi val raketiranja da se cijeli optimizam ponovno pretvori u paniku. Tržišta su se smirila, ali regija još nije stabilna.

Prvi tankeri već prošli, ali oprez ostaje

Dodatni signal da se situacija doista mijenja stigao je iz podataka o pomorskom prometu. Prema informacijama koje su prenijele agencije, prvi iranski tankeri natovareni naftom već su prošli kroz tjesnac nakon razdoblja blokade. To je snažan pokazatelj da barem dio prometa ponovno ulazi u normalniji režim. Za energetska tržišta to nije samo simbolika, nego vrlo konkretna potvrda da bi fizička opskrba mogla ponovno krenuti stabilnijim tokom.

Ipak, politički i vojni rizik nije nestao. Iranska revolucionarna garda i dalje šalje prijeteće poruke o spremnosti na odgovor na svaku američko-izraelsku “agresiju”, dok europske sile paralelno pokušavaju okupiti širu međunarodnu inicijativu za sigurnost plovidbe kroz Hormuz. To znači da tjesnac danas jest otvoren, ali se još ne može govoriti o trajno riješenom pitanju. Više je riječ o predahu unutar šire krize nego o njezinu konačnom završetku.

Velik dan za tržišta, ali ne i kraj krize

Današnji razvoj događaja bez sumnje je jedna od najvažnijih vijesti tjedna. Otvaranje Hormuškog tjesnaca, pad cijene nafte i političke poruke iz Washingtona i Teherana zajedno su proizveli rijedak trenutak olakšanja nakon dana punih prijetnji, blokada i straha od šireg regionalnog rata. U tom smislu Trump može govoriti o “povijesnom danu”, a tržišta mogu slaviti kratkoročno smirivanje.

Ali iza tog olakšanja ostaje jedna važna istina: primirje je vremenski ograničeno, Hezbolah ga nije dočekao bez rezerve, izraelske snage ostaju na jugu Libanona, a američki pritisak na Iran nije ukinut. Zato današnji pad cijene nafte nije potvrda da je oluja prošla, nego prije znak da je svijet zasad izbjegao najgori scenarij. U ovoj fazi to je mnogo, ali još nije dovoljno da bi itko mogao govoriti o trajnom miru.

Zoran / TV Wien