Inflacija u Austriji skočila na 3,2 posto: Gorivo, lož-ulje i usluge ponovno pritišću građane

Prema najnovijim podacima, stopa inflacije u Austriji u ožujku iznosila je 3,2 posto, što je osjetan skok u odnosu na 2,2 posto iz veljače. Time se rast cijena ponovno vratio na razinu koja se itekako osjeća u svakodnevici, posebno kod građana koji već mjesecima pokušavaju uskladiti troškove goriva, stanovanja, prehrane i usluga s pritiskom na plaće i kućni budžet.

U pozadini ovog skoka nalazi se snažan rast cijena energije, posebno goriva i lož-ulja. Ožujak je tako još jednom pokazao koliko Austrija, kao i ostatak Europe, ostaje ranjiva kada geopolitičke krize pogode tržište energenata. Kada cijene nafte i plina krenu prema gore, taj šok se vrlo brzo prelijeva na benzinske postaje, grijanje, transport i na kraju na gotovo sve ostalo što građani svakodnevno plaćaju.

Gorivo i lož-ulje snažno pogurali rast cijena

Najveći pojedinačni pritisak na inflaciju ovoga puta došao je iz sektora goriva. Dizel je snažno poskupio, a isti trend zabilježen je i kod premium benzina. Lož-ulje je također zabilježilo vrlo izražen rast, što dodatno pokazuje koliko energenti mogu u kratkom roku promijeniti ukupnu sliku inflacije. Kada takvi proizvodi poskupe naglo i u visokom postotku, učinak ne ostaje ograničen samo na vozače ili kućanstva koja se griju na lož-ulje, nego se širi na cijeli lanac troškova.

Upravo je to razlog zbog kojeg se inflacijski skok u ožujku ne može promatrati kao apstraktna statistika. Viši trošak goriva znači skuplji prijevoz robe, veći logistički pritisak za tvrtke i dodatni teret za kućanstva koja svakodnevno ovise o automobilu. U zemlji poput Austrije, gdje velik broj ljudi putuje na posao izvan većih gradskih središta, takav rast cijena ne ostaje samo broj na papiru, nego postaje stvarna stavka koja reže mjesečni budžet.

Usluge su i dalje tihi, ali uporni motor inflacije

Iako energenti ovaj put nose najveći naslov, usluge su ostale možda i najuporniji izvor inflacijskog pritiska. Restorani, slobodno vrijeme i brojne druge uslužne djelatnosti i dalje bilježe iznadprosječan rast cijena, a upravo to dugoročno najviše zabrinjava ekonomiste. Energetski šok može oscilirati iz mjeseca u mjesec, ali kada usluge ostanu trajno skupe, tada inflacija postaje dublji i tvrdokorniji problem.

To u prijevodu znači da građani ne osjećaju rast cijena samo kad toče gorivo ili pune spremnik za grijanje, nego i kada izađu na ručak, plate smještaj, koriste razne svakodnevne usluge ili organiziraju slobodno vrijeme. Inflacija zato više nije samo priča o jednom sektoru, nego o širem pritisku koji postupno izjeda osjećaj normalnosti u potrošnji.

Hrana ne eksplodira kao energija, ali ne prestaje pritiskati kućanstva

Hrana, duhan i alkohol također su skuplji nego prije godinu dana, iako njihov rast u ožujku nije bio tako eksplozivan kao kod energenata. To na prvi pogled može djelovati kao dobra vijest, ali u stvarnom životu takav rast i dalje znači da osnovna kupnja ostaje osjetno skuplja nego ranije. Za mnoge obitelji upravo su prehrambeni troškovi ono što se najviše vidi iz tjedna u tjedan, jer se ne mogu odgoditi ni izbjeći.

Drugim riječima, čak i kada hrana ne bude najveći inflacijski motor u pojedinom mjesecu, ona ostaje stalni podsjetnik da se povratak na “stare cijene” ne događa. Ljudi možda mogu odgoditi kupnju nekog većeg proizvoda, ali ne mogu odgoditi odlazak u trgovinu. Zato i umjereniji rast cijena hrane i dalje snažno djeluje na osjećaj da život u Austriji postaje skuplji.

Političke reakcije pokazuju da se borba oko tumačenja inflacije nastavlja

Rast inflacije odmah je otvorio i politički prostor za novo prepucavanje oko odgovornosti i mjera. Vlada naglašava da su inflacijski pritisci uglavnom posljedica međunarodnih i geopolitičkih šokova, posebno onih vezanih uz energente, te ističe mjere kojima pokušava ublažiti posljedice. S druge strane, oporba upozorava da dio problema nije samo u vanjskim krizama nego i u domaćim ekonomskim i socijalnim odlukama koje dodatno guraju cijene prema gore.

Takve rasprave nisu novo iznenađenje, ali otkrivaju jednu važnu stvar: inflacija više nije samo ekonomska tema, nego i političko bojište. Tko uspije uvjeriti javnost da ima bolji odgovor na rast cijena, taj dobiva važan argument u borbi za povjerenje građana. A budući da se poskupljenja osjećaju gotovo u svakom kućanstvu, jasno je zašto nitko ne želi prepustiti tu temu protivniku.

Travanj bi mogao donijeti još jedan neugodan korak prema gore

Ekonomisti već upozoravaju da ožujak možda nije vrhunac ovog novog vala. Ako se procjene pokažu točnima, travanj bi mogao donijeti dodatni rast inflacije, što bi značilo da je Austrija ponovno ušla u razdoblje jačeg cjenovnog pritiska baš u trenutku kada su se mnogi nadali barem djelomičnom smirivanju. To bi također moglo promijeniti i godišnje prognoze, koje su još donedavno izgledale nešto blaže.

Za građane to znači vrlo jednostavnu stvar: olakšanje još nije na vidiku. Ako energenti ostanu nestabilni, a usluge nastave rasti po dosadašnjoj logici, inflacija bi u narednim mjesecima mogla ostati iznad razine koja se smatra ugodnom i podnošljivom. Austrija tako ponovno ulazi u fazu u kojoj pitanje cijena postaje središnje pitanje svakodnevice, ekonomije i politike.

Zoran / TV Wien