Deset godina nakon Brexita: Više od polovice Britanaca želi povratak u Europsku uniju

Prema istraživanju organizacije Best for Britain, podrška povratku u Europsku uniju više nije rubna politička želja manjeg proeuropskog dijela društva, nego stav koji je prešao granicu od polovice biračkog tijela. To je posebno važno zato što dolazi gotovo točno deset godina nakon referenduma iz 2016., kada je većina Britanaca glasala za izlazak iz Europske unije, uvjerena da će to zemlji donijeti veću suverenost, fleksibilnost i kontrolu nad vlastitim odlukama. Danas, međutim, politička i ekonomska bilanca tog procesa sve se češće preispituje.

Brojke iz novog istraživanja dodatno su zanimljive kada se pogleda raspoloženje po političkim taborima. Povratak u EU podržava 83 posto birača laburista, 84 posto liberalnih demokrata i 82 posto zelenih. Kod birača konzervativaca ta je podrška osjetno niža, ali i dalje nije zanemariva, dok je među biračima Reform stranke najniža. Drugim riječima, europsko pitanje više nije samo tema starog sukoba između “Remain” i “Leave” tabora, nego i pitanje nove političke ravnoteže unutar same britanske scene.

Starmer pod pritiskom: birači se mijenjaju brže od politike

Za britanskog premijera Keira Starmera ova promjena javnog raspoloženja predstavlja osjetljivu političku zamku. Njegova vlada ne planira zalagati se za povratak u Europsku uniju, niti za povratak u jedinstveno tržište ili carinsku uniju. Umjesto toga, Starmer zagovara ograničeno “resetiranje” odnosa s Bruxellesom kroz praktične sporazume, sigurnosnu suradnju i postupno usklađivanje određenih pravila. To je politički oprezna strategija: dovoljno proeuropska da ublaži štetu Brexita, ali ne toliko otvorena da ponovno zapali stare podjele.

Problem za laburiste je u tome što birači, barem prema novim anketama, možda više nisu toliko oprezni kao njihovo vodstvo. Analitičari upozoravaju da “strategija šutnje” o Brexitu može dugoročno štetiti laburistima, jer dio liberalnijeg i proeuropskog biračkog tijela od njih očekuje jasniju viziju budućih odnosa s Europom. Ako vlada nastavi izbjegavati izravnu raspravu o članstvu, mogla bi gubiti potporu upravo ondje gdje je danas politički najjača – među biračima koji žele više od tehničkog približavanja.

Povratak u EU više nije fantazija, ali još nije ni službena politika

Treba ipak jasno reći da rast potpore povratku u EU ne znači da je Britanija pred novim referendumom. Između raspoloženja birača i stvarne državne politike još uvijek postoji velika udaljenost. Povratak u Europsku uniju bio bi politički, pravno i institucionalno iznimno složen proces. Ne bi se radilo samo o promjeni retorike ili o jednoj odluci vlade, nego o dugotrajnoj raspravi o suverenitetu, pravilima, ulozi britanskog parlamenta i spremnosti javnosti da ponovno otvori temu koja je već jednom duboko podijelila zemlju.

Dodatni problem je što ni djelomična rješenja nisu jednostavna. Pridruživanje carinskoj uniji ili ponovno približavanje jedinstvenom tržištu također nose političku cijenu, jer bi podrazumijevali prihvaćanje dijela europskih pravila bez punog sudjelovanja u njihovu oblikovanju. Upravo zato dio stručnjaka upozorava da su “polovična rješenja” dugoročno nestabilna: ni euroskeptici nisu zadovoljni, a proeuropski birači ih doživljavaju kao nedovršen i neiskren kompromis.

Brexit je formalno gotov, ali politički još traje

Deset godina nakon referenduma postaje sve jasnije da Brexit nije bio jedan događaj nego dugotrajno stanje. Formalni izlazak dogodio se 2020., ali posljedice se i dalje osjećaju u trgovini, gospodarstvu, regulativi, vanjskoj politici i ukupnom osjećaju mjesta Britanije u Europi. Upravo zato se i raspoloženje javnosti mijenja sporije, ali dublje. Ne radi se više samo o nostalgiji za starim statusom, nego o konkretnom dojmu da obećanja o jednostavnijem, slobodnijem i prosperitetnijem životu izvan EU-a nisu ispunjena onako kako je biračima bilo predstavljeno.

U tom smislu, brojka od 53 posto nije samo statistička zanimljivost. Ona govori da je u britanskom društvu sazrela nova politička klima. Ona još nije dovoljno jaka da natjera vladu na dramatičan zaokret, ali jest dovoljno jaka da Brexit više ne izgleda kao zatvoreno poglavlje. To je možda i najvažnija politička promjena: pitanje Europe ponovno se vraća, ne kao povijesna rana, nego kao konkretna tema budućnosti.

Britanci sve više gledaju prema Europi, ali bez iluzija

Ono što se danas događa u Britaniji nije jednostavna priča o “pokajanju” zbog Brexita. Riječ je prije o trezvenijem pogledu na posljedice odluke koja je prije deset godina bila nabijena emocijama, simbolima i obećanjima. Dio birača sada očito zaključuje da je odnos s Europskom unijom važniji za gospodarstvo, sigurnost i svakodnevni život nego što se to željelo priznati u godinama nakon referenduma. U toj promjeni raspoloženja nema mnogo romantike, ali ima sve više političkog realizma.

Britanija, dakle, još nije na putu natrag u EU. No više ni ne izgleda kao zemlja koja je s tim poglavljem završila. A deset godina nakon Brexita, možda je upravo to najveća vijest od svih.

Zoran / TV Wien