Bečki javni prijevoz srušio rekord: Više od 1,3 milijuna ljudi koristi sezonske karte

Brojka od 903 milijuna putovanja u 2025. pokazuje da se bečki javni prijevoz nakon pandemijskih godina vrlo ozbiljno vraća prema starim razinama korištenja. Iako još nije dosegnuta pretpandemijska zona iz 2018. i 2019., kada je granica od 960 milijuna već bila probijena, činjenica da je mreža ponovno prešla 900 milijuna za Wiener Linien ima simboličku i operativnu težinu. Direktorica Alexandra Reinagl upravo je zato taj rezultat opisala kao važnu prekretnicu.

Na dnevnoj razini to znači da se u Beču prosječno 2,47 milijuna ljudi koristi autobusima, tramvajima i podzemnom željeznicom. To je rast od oko tri posto u odnosu na 2024., a još važnije, pokazuje da ni rad od kuće, ni promjene navika, ni poskupljenje karata nisu poništili osnovnu činjenicu: javni prijevoz ostaje okosnica svakodnevnog kretanja u gradu.

Skuplje karte, ali bez sloma interesa

Jedna od ključnih tema posljednjih mjeseci bilo je pitanje hoće li poskupljenje godišnje karte ozbiljno pogoditi broj pretplatnika. Bečani su godinama navikli na simboličnu i politički snažnu cijenu od 365 eura godišnje, pa je skok na 467 eura izazvao dosta kritika. No prvi podaci koje sada iznose Wiener Linien sugeriraju da barem zasad nije došlo do velikog udara na potražnju. Reinagl navodi da je u studenome bilo više otkazivanja, ali da je neposredno prije stupanja reforme na snagu uslijedio i val novih ugovora.

Taj se trend nastavio i početkom 2026., osobito u veljači, kada je ponovno zabilježen veći broj novih narudžbi. Wiener Linien taj porast dijelom objašnjava prelaskom korisnika sa semestarskih karata na novu godišnju kartu za mlade. Drugim riječima, unatoč poskupljenju, mreža i dalje uspijeva zadržati velik broj vjernih korisnika, a u nekim segmentima i širiti bazu pretplatnika.

Javni prijevoz ostaje kralježnica mobilnosti u Beču

Ovi podaci nisu važni samo kao interna bilanca jednog gradskog poduzeća. Oni pokazuju širu sliku Beča kao grada u kojem javni prijevoz i dalje ima status osnovne infrastrukture, a ne sporedne usluge. U mnogim europskim gradovima poskupljenje karata automatski bi otvorilo pitanje pada lojalnosti putnika. U Beču se zasad događa drukčija stvar: korisnici se bune, ali i dalje ostaju. To je znak da je mreža dovoljno razvijena, funkcionalna i duboko ukorijenjena u svakodnevici grada.

To, naravno, ne znači da je pitanje cijena zatvoreno. Reinagl je već jasno poručila da povratak stare cijene godišnje karte nije realan. Time je, barem zasad, zatvorila očekivanja dijela javnosti koji se nadao da bi politički pritisak mogao dovesti do korekcije. Za Wiener Linien fokus očito više nije na povratku jeftinije karte, nego na održavanju sustava, investicijama i širenju mreže.

Gotovo 760 milijuna eura ulaganja u 2026.

Upravo zato druga velika poruka ove bilance nije samo broj putnika nego i razina ulaganja. Za 2026. planirano je ukupno 759,9 milijuna eura investicija, a otprilike polovica tog iznosa ide na novu podzemnu željeznicu. Time Beč nastavlja politiku snažnog ulaganja u infrastrukturu, pri čemu su najveći simboli tog pristupa projekti U2xU5, ali i daljnje širenje i modernizacija tramvajske mreže.

Wiener Linien ističe da su već dovršene dvije nove tramvajske linije, 12 i 27, kao i da je položen kamen temeljac za produženje linije 18. Paralelno napreduju i radovi na velikom podzemnom projektu U2/U5, koji bi u idućim godinama trebao dodatno promijeniti prometnu sliku Beča. Takve investicije nisu samo građevinski projekti nego i politička poruka: grad i dalje javni prijevoz vidi kao stratešku osnovu buduće urbane mobilnosti.

Rast ne dolazi samo iz podzemne i tramvaja

Zanimljivo je da rekordne brojke ne prate samo klasični oblici javnog prijevoza. Wiener Linien bilježi i snažan rast korištenja dodatnih usluga mobilnosti. WienMobil Rad iznajmljen je 1,14 milijuna puta, što je rast od 16 posto u odnosu na 2024., dok su električni automobili operatera korišteni gotovo 68.700 puta, što je 13 posto više nego godinu prije. To pokazuje da se bečki model mobilnosti sve manje svodi samo na kartu za U-Bahn i sve više na širi ekosustav kretanja kroz grad.

Za gradsku politiku to je važan signal. Javni prijevoz više nije samo pitanje prijevoza od točke A do točke B, nego i pitanje povezivanja bicikala, carsharinga i drugih oblika pametne mobilnosti. Upravo zato bilanca Wiener Liniena danas ima šire značenje od pukog poslovnog izvještaja: ona pokazuje kako se Beč pokušava pozicionirati kao grad u kojem se automobilska ovisnost postupno zamjenjuje kombinacijom različitih javnih i dijeljenih opcija.

Više od 9.500 zaposlenih, ali bez velikog širenja

Wiener Linien trenutačno zapošljava više od 9.500 ljudi, no Reinagl ne očekuje veći skok zaposlenosti. Umjesto velikog širenja, fokus će biti na optimizaciji i provjeri gdje su zamjene doista potrebne. To znači da će se rast sustava i dalje pokušavati nositi kombinacijom ulaganja u infrastrukturu, tehnološkog razvoja i ciljane kadrovske stabilizacije, a ne masovnim zapošljavanjem.

I to je možda najbolji sažetak cijele bilance: Beč ima skuplje karte, ali i dalje snažan interes za javni prijevoz; ima rast broja putnika, ali još nije na starim vrhuncima; ulaže golema sredstva, ali istodobno pokušava održati sustav racionalnim. Drugim riječima, Wiener Linien trenutno ne živi na staroj slavi “karte za euro dnevno”, nego pokušava dokazati da i skuplji sustav može ostati dovoljno jak, poželjan i funkcionalan da ga građani nastave birati.

Zoran / TV Wien