Milanović upozorio na “uvlačenje u tuđe sukobe”: Hrvatska nema neprijatelja, osim Srbije s kojom ne uspijeva uskladiti odnose

ZABOK · 23. TRAVNJA 2026.

Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je da Hrvatska mora biti vrlo oprezna kako je se ne bi uvuklo u nova globalna neprijateljstva i sukobe, upozorivši pritom da se Europska unija udaljava od svoje izvorne mirovne ideje. Na svečanoj sjednici Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije rekao je i da Hrvatska “u stvari nema neprijatelja”, osim Srbije s kojom nikako ne uspijeva uskladiti odnose.

EU, kaže, više nije ono što je trebala biti

Milanović je govoreći o sigurnosnoj i političkoj budućnosti Europe ustvrdio da je Europska unija nastala kao mirovni i trgovački projekt, ali da se danas sve više pretvara u nešto drugo. Na službenoj stranici Ureda predsjednika objavljeno je da je upozorio na “niz pokušaja, nastojanja i lutanja Europske unije u pokušaju i planu naoružavanja”, uz poruku da Hrvatska ne sudjeluje u strateškom promišljanju tih velikih planova, iako je njihovim posljedicama izravno pogođena.

Time je ponovno otvorio temu koja se posljednjih mjeseci sve češće čuje iz njegova ureda: može li mala država poput Hrvatske sebi priuštiti luksuz da bez puno pitanja prati šire europske sigurnosne trendove ili mora puno pažljivije vagati gdje sudjeluje, a gdje se treba odmaknuti. U Milanovićevoj interpretaciji, upravo je to “egzistencijalna potreba” Hrvatske – da vodi vlastitu vanjsku politiku i sama procjenjuje što joj koristi, a što ne.

“Imamo tu Srbiju” kao jedinu otvorenu točku napetosti

Najviše pažnje izazvao je dio govora u kojem je rekao da Hrvatska zapravo nema neprijatelja, osim Srbije, s kojom “nikako da uskladi odnose”. Dodao je da bi bilo dobro kada bi to bilo moguće, ali da za postojeće stanje ne vidi krivca u Hrvatskoj i da Zagreb sa svoje strane radi sve što može. Tu rečenicu prenijela je i službena predsjednička objava, kao i više regionalnih medija koji su pratili govor iz Zaboka.

Politički gledano, Milanović je time Srbiju izdvojio kao jedini stvarni sigurnosno-politički problem u neposrednom susjedstvu, ali istodobno upozorio da bi za Hrvatsku bilo pogrešno da se mimo toga uvlači u šira globalna neprijateljstva s državama koje joj možda nisu bliske ili simpatične, ali s kojima ne želi otvoreni sukob. To je zapravo srž njegove poruke: Hrvatska mora razlikovati vlastite interese od velikih geopolitičkih projekata u kojima nema presudnu riječ.

Poruka o ekonomiji: rast javne potrošnje bez vizije

Milanović se nije zadržao samo na vanjskoj politici. Govorio je i o domaćoj ekonomskoj slici, upozorivši da Hrvatska ne proizvodi dovoljno ni za vlastite potrebe te da je loša vanjskotrgovinska bilanca roba i usluga tema o kojoj će se tek morati ozbiljno razgovarati. Na kraju je upozorio i da završetak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti otvara novo razdoblje u kojem će za zadržavanje sadašnje razine rasta javne potrošnje nedostajati milijarde eura.

Drugim riječima, predsjednik je pokušao spojiti sigurnosnu i ekonomsku temu u jednu širu kritiku: Europa ide prema militariziranijem modelu, a Hrvatska istodobno nema dovoljno snažnu vlastitu proizvodnju, dovoljno jasnu ekonomsku viziju ni dovoljno prostora da bez posljedica prati sve vanjske trendove. To je poruka koja je više od dnevne političke izjave, jer pogađa i temu obrane i temu gospodarstva i pitanje dugoročne održivosti državne politike.

Što ostaje nakon ove izjave

Milanovićev govor iz Zaboka ponovno je pokazao obrazac njegove politike: tvrda skepsa prema europskom sigurnosnom smjeru, naglašavanje nacionalne autonomije i otvoreno imenovanje Srbije kao jedinog trajnog problema u susjedstvu. Za jedne je to realizam male države koja ne želi biti pijun u tuđim planovima, za druge nastavak političkog tona koji dodatno podiže regionalne tenzije. No činjenica je da je predsjednik svoju poruku izgovorio vrlo jasno i bez diplomatskog ublažavanja.

U trenutku kada Europa sve češće govori jezikom obrane, otpornosti i strateškog naoružavanja, Milanović se još jednom pozicionirao kao jedan od rijetkih lidera u regiji koji otvoreno poručuje da Hrvatska mora prije svega misliti na sebe. A u toj njegovoj logici, najveći rizik nije samo ono što dolazi izvana, nego i spremnost da se bez dovoljno vlastite prosudbe prihvate tuđi prioriteti kao vlastita sudbina.

Zoran / TV Wien

Foto : Ured Predsjednika RH