Europska komisija poručila članicama: aplikacija za provjeru dobi je sigurna, uvedite je do kraja godine

BRUXELLES · 30. travnja 2026.

Europska komisija preporučila je državama članicama da ubrzaju uvođenje nove EU aplikacije za provjeru dobi i da je građanima stave na raspolaganje do kraja godine. Komisija tvrdi da je aplikacija sigurna, da štiti privatnost korisnika i da bi trebala postati važan alat u zaštiti djece od štetnog i neprimjerenog internetskog sadržaja.

Zaštita djece na internetu postaje europski prioritet

Europska komisija u srijedu je usvojila preporuku kojom se države članice pozivaju da ubrzaju primjenu EU aplikacije za provjeru dobi. Cilj je, prema Komisiji, zaštititi djecu i maloljetnike od sadržaja koji nije primjeren njihovoj dobi, posebno na društvenim mrežama, video-platformama, stranicama za odrasle i drugim digitalnim servisima.

Komisija ističe da se radi o rješenju koje bi trebalo omogućiti provjeru dobi bez masovnog prikupljanja osobnih podataka. Korisnik bi, prema tom modelu, mogao dokazati da ispunjava određeni dobni prag, primjerice da je stariji od 13, 16 ili 18 godina, ali bez otkrivanja svog imena, adrese, točnog datuma rođenja ili identiteta.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se u Europskoj uniji sve snažnije raspravlja o sigurnosti djece na internetu. Digital Services Act, odnosno Akt o digitalnim uslugama, već obvezuje velike internetske platforme da osiguraju visoku razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika na internetu. Europska komisija sada želi dodati i tehnički alat koji bi državama članicama omogućio ujednačeniji pristup provjeri dobi.

Kako bi aplikacija trebala funkcionirati?

Prema planu Europske komisije, aplikacija za provjeru dobi neće nužno pokazivati tko je korisnik, nego samo potvrđivati ispunjava li određeni dobni uvjet. To znači da internetska platforma ne bi morala znati točan identitet osobe, nego bi dobila potvrdu da korisnik smije ili ne smije pristupiti određenom sadržaju.

Komisija navodi da je izradila tehnički nacrt, odnosno blueprint aplikacije, a sada je na državama članicama da rješenje prilagode i puste u upotrebu za svoje građane. Svaka država moći će odlučiti hoće li aplikaciju ponuditi kao samostalno rješenje ili je integrirati u europsku lisnicu za digitalni identitet.

To je posebno važno jer se u pozadini već razvija širi europski sustav digitalnog identiteta. Aplikacija za provjeru dobi mogla bi tako postati jedan od prvih konkretnih alata koje će građani koristiti u svakodnevnom digitalnom životu, od pristupa platformama do potvrđivanja određenih prava i uvjeta.

Komisija: Djeca moraju biti sigurnija, odraslima se ne smiju ograničiti prava

Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen, zadužena za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju, poručila je da je učinkovita provjera dobi koja štiti privatnost “sljedeći dio slagalice” u stvaranju sigurnijeg internetskog prostora za djecu. Komisija naglašava da cilj nije ograničavanje prava odraslih, nego zaštita maloljetnika od sadržaja koji za njih može biti štetan.

U praksi će uspjeh tog modela ovisiti o nekoliko stvari: koliko će aplikacija biti jednostavna za korištenje, hoće li građani imati povjerenja u nju, hoće li platforme doista poštovati dobne granice i hoće li države članice uspjeti osigurati interoperabilnost sustava. Europska komisija želi da rješenje funkcionira na razini cijele Unije, a ne kao skup nepovezanih nacionalnih aplikacija.

Preporuka Komisije nije samo tehničko pitanje. Ona otvara širu raspravu o tome kako pomiriti zaštitu djece, privatnost odraslih korisnika, slobodan pristup internetu i sve veću ulogu digitalnog identiteta u svakodnevnom životu.

Pritisak na velike platforme sve je jači

Najava nove aplikacije dolazi u trenutku kada Europska komisija pojačava pritisak na velike tehnološke platforme. Prema pravilima Akta o digitalnim uslugama, platforme moraju procjenjivati rizike za maloljetnike, sprječavati pristup neprimjerenom sadržaju i uvoditi učinkovitije zaštitne mehanizme.

Komisija je istoga dana, prema izvješćima europskih i međunarodnih medija, otvorila i dodatni pritisak prema velikim platformama poput Facebooka i Instagrama zbog nedovoljno učinkovite provjere dobi i zaštite maloljetnika. Time Bruxelles šalje poruku da se zaštita djece na internetu više neće oslanjati samo na dobrovoljne mjere tehnoloških kompanija.

Godinama su djeca mogla zaobići dobna ograničenja jednostavnim unosom lažnog datuma rođenja. Europska komisija sada želi sustav koji bi trebao biti teže zaobići, ali istodobno ne bi smio pretvoriti internet u prostor stalne identifikacije svakog korisnika.

Privatnost ostaje ključno pitanje

Iako Komisija tvrdi da je aplikacija sigurna i da štiti privatnost, dio stručnjaka upozorava da svaka tehnologija provjere dobi nosi rizike. Ako se loše provede, takav sustav može dovesti do pretjeranog prikupljanja podataka, isključenja korisnika koji nemaju digitalne dokumente ili postupnog uvođenja obvezne identifikacije za sve veći broj internetskih usluga.

Najveći izazov bit će povjerenje. Građani će morati vjerovati da aplikacija ne otkriva više podataka nego što je nužno, da se provjera ne pretvara u praćenje ponašanja na internetu i da privatne platforme ne dobivaju pristup osjetljivim informacijama. Posebno će važno biti tko upravlja sustavom, gdje se podaci obrađuju i postoji li neovisni nadzor.

Upravo zato Komisija naglašava model u kojem se dokazuje samo ispunjavanje dobnog praga, a ne identitet korisnika. Ako taj princip bude dosljedno proveden, aplikacija bi mogla smanjiti potrebu za slanjem osobnih dokumenata platformama. Ako se od tog principa odstupi, javit će se opravdane sumnje u digitalni nadzor.

Države članice sada moraju odlučiti kako će ga primijeniti

Europska komisija državama članicama ne nameće samo jedan model primjene. One mogu aplikaciju koristiti kao samostalno rješenje ili je povezati s europskom digitalnom identifikacijskom lisnicom. To državama daje određenu fleksibilnost, ali istodobno otvara pitanje hoće li primjena biti jednako brza i jednako kvalitetna u svim članicama.

Komisija želi da aplikacija bude dostupna do kraja godine. To znači da države članice imaju relativno kratak rok za prilagodbu, testiranje, javnu komunikaciju i tehničku provedbu. Ako sustav bude kompliciran, nepouzdan ili nejasno objašnjen, dio građana mogao bi ga dočekati s nepovjerenjem.

Posebno će važno biti kako će se aplikacija predstaviti roditeljima i mladima. Ako se objasni kao alat koji štiti djecu, ali ne otkriva identitet odraslih korisnika, mogla bi naići na veću podršku. Ako se pak doživi kao još jedan korak prema obveznom digitalnom identitetu za pristup internetu, rasprava će biti znatno oštrija.

Zaključak: dobra namjera, velika pitanja

Europska aplikacija za provjeru dobi dolazi iz razumljive potrebe: djeca su predugo bila izložena sadržajima i platformama koje često nisu prilagođene njihovoj dobi. Roditelji sami teško mogu pratiti sve digitalne rizike, a tehnološke kompanije godinama su imale premalo učinkovite mehanizme zaštite.

No dobra namjera ne uklanja potrebu za oprezom. Provjera dobi mora biti precizna, ograničena, tehnički sigurna i demokratski nadzirana. Zaštita djece ne smije postati izgovor za stvaranje interneta na kojem svaki korisnik mora stalno dokazivati tko je i što smije gledati.

Europska komisija sada tvrdi da je pronašla rješenje koje štiti i djecu i privatnost odraslih. Do kraja godine države članice trebale bi pokazati hoće li se ta obećanja moći provesti u praksi — i hoće li građani vjerovati sustavu koji sve više ulazi u samu strukturu digitalnog života.

Zoran / TV Wien