Bljesak je promijenio tijek rata: u 31 sat oslobođena zapadna Slavonija i zarobljen velik broj neprijateljskih vojnika

OKUČANI / ZAGREB · 1. svibnja 2026.

Vojno-redarstvena operacija Bljesak, koja je započela 1. svibnja 1995. godine, jedna je od najvažnijih oslobodilačkih akcija Domovinskog rata. U samo 31 sat hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara okupiranog područja zapadne Slavonije, uspostavile nadzor nad ključnim prometnim pravcima i pokazale razinu organiziranosti koja će nekoliko mjeseci kasnije biti presudna i u operaciji Oluja.

Munjevita operacija koja je iznenadila neprijatelja

Bljesak je bio kratka, snažna i precizno izvedena vojno-redarstvena operacija kojom je Hrvatska oslobodila okupirano područje zapadne Slavonije. Operacija je pokrenuta na približno 80 kilometara dugoj bojišnici, iz više smjerova, s ciljem presijecanja neprijateljskog sustava obrane i vraćanja nadzora nad strateški važnim prostorom.

Posebnu važnost imala je autocesta Zagreb–Lipovac, prometna veza između zapada i istoka Hrvatske. Njezina nesigurnost i prekid normalnog prometovanja godinama su imali ne samo vojni i gospodarski, nego i snažan psihološki učinak na hrvatsku državu i građane.

Brzina napredovanja hrvatskih snaga pokazala je da se odnos snaga na terenu promijenio. Ono što je godinama bilo okupirano područje, u nešto više od jednog dana ponovno je vraćeno pod ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Zarobljen velik broj pripadnika neprijateljskih snaga

Jedan od pokazatelja razmjera i brzine operacije bio je i velik broj zarobljenih pripadnika tadašnjih srpskih snaga. Prema podacima koji se godinama navode u javnosti, tijekom i nakon operacije zarobljeno je oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine. Taj broj pokazuje koliko je brzo slomljena obrana takozvanog “Sektora Zapad”.

Za hrvatsku stranu to je bio dokaz da je operacija provedena odlučno i učinkovito. Za srpsku stranu Bljesak je, kao i kasnija Oluja, ostao događaj koji se u njihovoj javnosti često interpretira potpuno drukčije — kroz optužbe, političke narative i tvrdnje o zločinima nad Srbima.

Upravo zato se Bljesak i danas promatra kroz dvije suprotstavljene perspektive. U Hrvatskoj se obilježava kao legitimna oslobodilačka operacija kojom je vraćen okupirani teritorij. U dijelu srpske javnosti, osobito kroz organizacije poput Veritasa, prikazuje se kao napad na područje pod zaštitom UN-a i kao događaj za koji, prema njihovim tvrdnjama, Hrvatska nije dovoljno procesuirana.

Zašto je zapadna Slavonija bila ključna?

Zapadna Slavonija imala je izniman strateški značaj. Nije se radilo samo o teritoriju, nego o prostoru koji je presijecao Hrvatsku i otežavao normalno prometno, gospodarsko i sigurnosno funkcioniranje države. Oslobađanje tog područja značilo je ponovno povezivanje dijelova zemlje i jačanje hrvatske pozicije pred završne operacije.

Hrvatska strana godinama je upozoravala na položaj preostalog hrvatskog stanovništva na okupiranom području, nesigurnost prometnica i odbijanje političkih rješenja poput plana Z4. U takvim okolnostima, Bljesak je bio odluka kojom je Hrvatska pokazala da više ne prihvaća stanje zamrznute okupacije.

Operacija je u vojnom smislu otvorila prostor za daljnje planiranje i pokazala da hrvatske snage mogu izvesti složenu akciju u kratkom vremenu, uz koordinaciju vojske i policije. Taj će se element nekoliko mjeseci kasnije pokazati presudnim i u operaciji Oluja.

Odmazda raketiranjem Zagreba i drugih gradova

Poraz u zapadnoj Slavoniji srpsko vodstvo pokušalo je pretvoriti u odmazdu nad hrvatskim civilima. Nakon Bljeska uslijedilo je raketiranje hrvatskih gradova, uključujući Zagreb. Pogođeni su civilni objekti, među njima dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramske umjetnosti i drugi dijelovi grada.

U raketiranju Zagreba ubijeno je sedmero civila, a ranjeno je najmanje 176 osoba. Taj napad ostao je jedan od najtežih primjera namjernog udara na civile u završnoj fazi rata. Za taj zločin pravomoćno je osuđen Milan Martić, tadašnji čelnik pobunjenih Srba.

Raketiranje Zagreba pokazalo je da poraz na bojištu neprijateljska strana pokušava nadoknaditi napadom na civilno stanovništvo. Upravo zato se obljetnica Bljeska ne pamti samo kroz oslobađanje teritorija, nego i kroz bolne posljedice koje su uslijedile nakon vojnog sloma srpskih snaga u zapadnoj Slavoniji.

Cijena hrvatske pobjede

U operaciji Bljesak poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 su ranjena. Ti podaci svakoj obljetnici daju ozbiljan i dostojanstven ton. Bljesak jest bio munjevita pobjeda, ali nije bio bez žrtve.

Hrvatski branitelji koji su sudjelovali u operaciji nosili su teret borbe za oslobođenje zemlje. Njihova imena, žrtva i obitelji dio su povijesti koja se ne smije svesti samo na vojne brojke, kilometre oslobođenog teritorija ili političke govore.

Okučani su zato svake godine središnje mjesto državnog sjećanja. Ondje se odaje počast poginulim braniteljima, sudionicima operacije i svim ljudima koji su svojom hrabrošću omogućili oslobađanje zapadne Slavonije.

Predaja na Gavrinici i kraj otpora u zapadnoj Slavoniji

U popodnevnim satima 4. svibnja 1995. godine, na Gavrinici iznad Pakraca, bezuvjetna predaja preostalih neprijateljskih snaga označila je konačan slom otpora u zapadnoj Slavoniji. Time je završena vojna faza operacije i potvrđen potpuni poraz velikosrpske politike na tom području.

Simbolika tog trenutka bila je velika. Nakon godina okupacije, neizvjesnosti i straha, zapadna Slavonija ponovno je bila pod nadzorom Republike Hrvatske. Time je otvoren put normalizaciji života, povratku sigurnosti i daljnjem učvršćivanju hrvatske državnosti.

Bljesak je zato ostao upisan kao operacija brzine, odlučnosti i preokreta. Njegov vojni učinak bio je neposredan, ali njegov politički i simbolički značaj ostao je trajan.

Zaključak: operacija koja je najavila kraj rata

Operacija Bljesak bila je mnogo više od vojne akcije u zapadnoj Slavoniji. Bila je dokaz da Hrvatska ima snagu, organizaciju i odlučnost osloboditi svoj okupirani teritorij. U samo 31 sat promijenila je stanje na terenu i poslala jasnu poruku da se rat približava svojoj završnici.

Istodobno, svaka obljetnica Bljeska mora ostati dostojanstvena. To je dan ponosa, ali i dan sjećanja. Dan pobjede, ali i dan poštovanja prema onima koji se nisu vratili. Dan koji podsjeća da sloboda nije došla sama od sebe, nego je plaćena hrabrošću, žrtvom i životima hrvatskih branitelja.

Bljesak zato ostaje simbol oslobođenja zapadne Slavonije, prekretnica Domovinskog rata i trajni podsjetnik da je hrvatska sloboda izborena u teškim i odlučnim danima novije povijesti.

Zoran / TV Wien

Foto : Specijalna jedinica policije RH-HRHB