Blokirana EU sredstva za Srbiju? Bruxelles govori o obustavi isplata, Beograd tvrdi da nema zamrzavanja novca

BEOGRAD / BRUXELLES · 2. svibnja 2026.

Srbija ne očekuje blokadu europskih fondova, nego nastavak redovne procjene reformskih rezultata, izjavio je srbijanski ministar eurointegracija Nemanja Starović. Njegova poruka dolazi nakon izjave europske povjerenice za proširenje Marte Kos, koja je poručila da je Europska unija za sada obustavila isplate Srbiji iz Plana rasta zbog nazadovanja u području pravosuđa.

Bruxelles šalje oštru poruku Beogradu

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je na konferenciji u Švicarskoj da je Europska unija za sada obustavila isplate sredstava Srbiji iz Plana rasta. Kao razlog navela je nazadovanje u području pravosuđa i sporne zakonske izmjene koje su izazvale zabrinutost unutar Europske unije i Vijeća Europe.

“Za sada smo obustavili sve isplate iz Plana rasta jer je došlo do nazadovanja u području pravosuđa”, poručila je Kos. Dodala je da Srbija neće moći koristiti europsku financijsku potporu dok se sporna pitanja ne isprave. Euractiv je također izvijestio da je EU suspendirao sredstva za Srbiju zbog reformi zakona i nazadovanja u području pravosuđa.

Ova poruka iz Bruxellesa posebno je osjetljiva jer Srbija godinama službeno tvrdi da je članstvo u Europskoj uniji njezino strateško opredjeljenje. No EU sve otvorenije upozorava da se takve tvrdnje moraju potvrditi konkretnim reformama, osobito u vladavini prava, neovisnosti pravosuđa, slobodi medija i demokratskim standardima.

Beograd odgovara: “Nema zamrzavanja sredstava”

Srbijanski ministar eurointegracija Nemanja Starović u subotu je na javnom servisu RTS poručio da su različita tumačenja u javnosti posljedica nepotpunih informacija. Prema njegovim riječima, službeno tumačenje Bruxellesa nije da su sredstva trajno blokirana ili zamrznuta, nego da je u tijeku kontinuirana procjena ispunjenosti kriterija za isplatu.

Starović tvrdi da Europska komisija “veoma jasno kaže” kako nema govora o zamrzavanju ili blokiranju financijskih sredstava, nego o redovnom mehanizmu provjere reformskih koraka. Prema njegovu objašnjenju, sve države korisnice Plana rasta za Zapadni Balkan moraju svakih šest mjeseci podnositi zahtjeve za isplatu, a novac se odobrava prema realizaciji dogovorenih reformi.

Upravo je sada, prema Beogradu, na dnevnom redu zahtjev Srbije za isplatu druge tranše novca iz Plana rasta. Starović tvrdi da je u tijeku procjena rezultata i da Europska komisija očekuje od Srbije potpunu primjenu preporuka Venecijanske komisije vezanih uz sporne pravosudne zakone.

Pravosudni zakoni kao središnji problem

U središtu spora nalaze se zakonske izmjene koje se odnose na pravosuđe. Prema kritikama iz EU-a i pravne zajednice, dio tih promjena povećava ovlasti predsjednika sudova nad sucima i preuređuje sustav tužiteljstva, uključujući područje organiziranog kriminala. Reuters je još u veljači izvijestio da su srbijanske pravosudne reforme izazvale ozbiljne kritike jer bi mogle ojačati kontrolu vlasti nad sudstvom i ugroziti neovisnost pravosuđa.

Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavna i pravna pitanja, nakon posjeta Srbiji uputila je primjedbe i preporuke. Bruxelles sada očekuje da Beograd te preporuke u potpunosti provede želi li ostati na europskom putu i računati na sredstva iz Plana rasta.

Starović tvrdi da Srbija intenzivno radi na ispunjavanju preporuka. Prema njegovim riječima, formirana je radna skupina, a tijekom svibnja trebale bi biti primijenjene sve preporuke Venecijanske komisije. Najavio je i da će Skupština Srbije o tome raspravljati u drugoj polovini svibnja.

Plan rasta: novac vezan uz reforme

Plan rasta za Zapadni Balkan zamišljen je kao instrument kojim Europska unija financijski potiče zemlje regije da provedu reforme, približe se jedinstvenom tržištu EU-a i ubrzaju europski put. No novac nije automatski. Isplate ovise o ispunjavanju reformskih obveza i procjeni Europske komisije.

Srbija, prema ranijim informacijama, može računati na veliki iznos sredstava iz tog instrumenta, ali samo ako ispunjava dogovorene uvjete. AP je prošlog tjedna izvijestio da Srbija zbog demokratskog nazadovanja riskira pristup približno 1,5 milijardi eura sredstava, pri čemu su posebno istaknuti zakoni koji ugrožavaju neovisnost pravosuđa, pritisci na prosvjede i stanje slobode medija.

Upravo zato je izjava Marte Kos toliko važna. Ona pokazuje da Bruxelles sada novac sve jasnije veže uz konkretne reforme, a ne samo uz političke poruke o europskom opredjeljenju.

Za Srbiju je problem i politička vjerodostojnost

Srbija je kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji više od deset godina, ali njezin europski put posljednjih je godina sve sporiji i opterećeniji. Uz pravosuđe, Bruxelles redovito upozorava i na stanje demokracije, slobodu medija, izborni proces, odnos prema civilnom društvu i vanjskopolitičko usklađivanje.

Posebno osjetljivo pitanje ostaje i geopolitička orijentacija Srbije. Beograd formalno govori o europskom putu, ali istodobno održava bliske odnose s Rusijom i Kinom, što u Bruxellesu izaziva sve veće nepovjerenje. U takvom kontekstu pravosudne reforme nisu samo tehničko pitanje, nego test političke vjerodostojnosti.

Europska komisija sada očito šalje poruku da deklarativna podrška članstvu više nije dovoljna. Ako Srbija želi koristiti europski novac, mora pokazati mjerljiv napredak u reformama koje su temelj europskog pristupnog procesa.

Različita tumačenja, ista poruka: reforme su uvjet

Iako Beograd i Bruxelles koriste različit jezik, suština poruke ostaje ista. Europska unija neće isplatiti sredstva ako procijeni da Srbija ne ispunjava reformske kriterije. Beograd pokušava ublažiti političku štetu tvrdeći da nema blokade, nego samo tehničke procjene, ali ni ta formulacija ne mijenja činjenicu da novac ovisi o provedbi reformi.

Za domaću javnost u Srbiji vlast nastoji prikazati situaciju kao proces koji je pod kontrolom. Za Bruxelles, pak, riječ je o jasnom upozorenju da nazadovanje u pravosuđu ima financijske posljedice. To je upravo ono što Plan rasta treba biti: novac za reforme, a ne politički ček bez uvjeta.

U tom smislu, ova situacija mogla bi postati važan test odnosa Srbije i Europske unije. Ako Beograd provede preporuke Venecijanske komisije na način koji Bruxelles ocijeni vjerodostojnim, isplate bi se mogle nastaviti. Ako ne, Srbija bi se mogla suočiti s ozbiljnijim financijskim i političkim posljedicama.

Zaključak: Srbija pokušava smiriti situaciju, Bruxelles traži konkretne poteze

Izjava Nemanje Starovića pokazuje da Beograd pokušava umanjiti dojam da su EU sredstva blokirana. No poruka Marte Kos pokazuje da je Bruxelles spreman zaustaviti isplate ako Srbija ne popravi nazadovanje u pravosuđu.

U ovom trenutku najpreciznije je reći da sredstva nisu nužno trajno izgubljena, ali nisu ni dostupna bez dodatnih koraka. Srbija mora provesti preporuke Venecijanske komisije i uvjeriti Europsku komisiju da reforme idu u smjeru neovisnijeg, a ne politički kontroliranog pravosuđa.

Za zemlju koja službeno tvrdi da joj je članstvo u Europskoj uniji strateški cilj, ovo je ozbiljan test. Bruxelles više ne traži samo obećanja, nego rezultate — i za njih veže novac.

Zoran / TV Wien