Hrvati u BiH pred novim izbornim testom: strah od ponavljanja scenarija koji je godinama rušio povjerenje

SARAJEVO / MOSTAR · 2. svibnja 2026.

Pred Bosnom i Hercegovinom su opći izbori, a pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovno se vraća u središte političke rasprave. Dopredsjednica HDZ-a BiH i kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović poručuje da toj instituciji treba vratiti izvornu ustavnu ulogu — onu u kojoj će Hrvati biti legitimno zastupljeni kao konstitutivan narod, zajedno s Bošnjacima i Srbima.

Predsjedništvu BiH, tvrdi Filipović, treba vratiti izvornu ulogu

U intervjuu za Večernji list BiH, Darijana Filipović poručila je da Predsjedništvo BiH nije mjesto za političke eksperimente, nego diplomatska, sigurnosna i ustavno definirana dužnost. Prema njezinim riječima, riječ je o instituciji u kojoj se moraju štititi kolektivna prava svakog konstitutivnog naroda, a pozicija člana Predsjedništva zahtijeva političko iskustvo i razumijevanje institucionalnih procesa.

HDZ BiH ranije je potvrdio da je Filipović kandidatkinja te stranke za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na izborima 2026. godine. Riječ je o odluci koja dolazi u politički posebno osjetljivom trenutku, jer hrvatske stranke i javnost u BiH već godinama upozoravaju na problem legitimnog predstavljanja.

Filipović u prvi plan stavlja tvrdnju da Predsjedništvo BiH mora odražavati ustavnu logiku zemlje, u kojoj su Hrvati, Bošnjaci i Srbi konstitutivni narodi. Za hrvatsku političku stranu, ključno pitanje nije samo tko će formalno zauzeti mjesto hrvatskog člana, nego hoće li ta osoba imati stvarnu izbornu legitimaciju hrvatskog biračkog tijela.

Strah od ponavljanja starog scenarija

Najveći strah hrvatskih političkih predstavnika u BiH odnosi se na mogućnost da hrvatski član Predsjedništva ponovno bude izabran presudnim glasovima bošnjačkog biračkog tijela u Federaciji BiH. Taj scenarij već godinama opterećuje odnose između Hrvata i Bošnjaka te dodatno slabi povjerenje u institucije države.

Filipović upozorava da praksa izbora hrvatskog člana Predsjedništva glasovima većinskog naroda ozbiljno narušava povjerenje. Prema njezinu tumačenju, podjela hrvatskih glasova može ponovno otvoriti prostor da kandidat koji nema većinsku potporu Hrvata zauzme hrvatsko mjesto u Predsjedništvu BiH.

Upravo zato izbori 2026. za Hrvate u BiH imaju dodatnu političku težinu. Ne radi se samo o izboru jedne osobe, nego o pitanju može li se kroz postojeći izborni sustav osigurati da svaki konstitutivni narod bira vlastite legitimne predstavnike.

Željko Komšić kao simbol političkog spora

Najpoznatiji primjer tog spora je Željko Komšić. Za dio bošnjačke i građanske javnosti on je legalno izabrani član Predsjedništva BiH. Za velik dio hrvatske javnosti u BiH, međutim, upravo je Komšić simbol izbornog modela u kojem Hrvati formalno imaju člana Predsjedništva, ali ga u političkom smislu ne biraju većinski sami.

Primjer koji se često navodi u hrvatskoj javnosti jest rezultat iz izrazito hrvatskih sredina, poput Županije Zapadnohercegovačke, gdje Komšić na prošlim izborima nije imao značajniju potporu hrvatskog biračkog tijela. Unatoč tome, na razini Federacije BiH uspio je doći do hrvatskog mjesta u Predsjedništvu zahvaljujući ukupnom broju glasova.

Zbog toga hrvatske stranke već godinama traže izmjene izbornog zakona koje bi spriječile preglasavanje i osigurale da svaki konstitutivni narod može birati svoje predstavnike. S druge strane, dio političkih stranaka u BiH inzistira na građanskom modelu izbora, smatrajući da svaki birač ima pravo glasati za kandidata kojeg želi.

Izbori u BiH: kompliciran sustav s dubokim posljedicama

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026. planirani su za 4. listopada, prema javno dostupnim izbornim kalendarima i najavama. Biraju se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u državnom parlamentu, entitetskim parlamentima i županijskim skupštinama, ovisno o razini vlasti.

BiH ima jedan od najsloženijih izbornih i ustavnih sustava u Europi. Predsjedništvo BiH sastoji se od tri člana: bošnjačkog, hrvatskog i srpskog. Srpski član bira se iz Republike Srpske, dok se bošnjački i hrvatski član biraju iz Federacije BiH. Upravo ta činjenica stvara prostor za spor oko hrvatskog predstavnika.

Budući da su Bošnjaci brojčano većinski narod u Federaciji BiH, hrvatske stranke tvrde da postojeći sustav omogućuje da brojnije biračko tijelo presudno utječe na izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Taj problem postao je jedno od glavnih pitanja hrvatske politike u BiH.

Hrvatska oporba i pitanje zajedničkog nastupa

Posebnu neizvjesnost unosi mogućnost da dio hrvatske oporbe nastupi s vlastitim kandidatom. Prema medijskim navodima, nekoliko stranaka koje odbijaju političku lojalnost HDZ-u BiH razmatra ili najavljuje vlastiti nastup na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva. Večernji list ranije je pisao i o nagađanjima oko mogućeg kandidata hrvatske oporbe, uključujući Zdenka Lučića.

Za HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, takva podjela hrvatskog biračkog tijela nosi rizik ponavljanja ranijeg scenarija. Argument je jednostavan: ako se hrvatski glasovi rasprše na više kandidata, kandidat kojeg dominantno podrže bošnjački birači može lakše osvojiti hrvatsko mjesto u Predsjedništvu.

S druge strane, hrvatska oporba HDZ-u BiH zamjera da tijekom dugogodišnje dominacije nije riješio ključno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH, odnosno pitanje izbornog zakona i legitimnog predstavljanja. Zato će se predstojeći izbori vjerojatno voditi i kao unutarnja hrvatska rasprava o odgovornosti, strategiji i političkom jedinstvu.

Odnosi Hrvata i Bošnjaka: između sjećanja i nužnosti suradnje

Filipović u intervjuu naglašava i potrebu uzajamnog uvažavanja između Hrvata i Bošnjaka. Prema njezinim riječima, kolektivno sjećanje nikada neće biti isto, ali to ne mora biti prepreka za dobre odnose. Preduvjet je, kako kaže, uzajamno uvažavanje.

Ta rečenica pogađa samu bit odnosa u Federaciji BiH. Hrvati i Bošnjaci dijele institucije, prostor, svakodnevni život, gospodarstvo, škole, bolnice, općine i političke mehanizme. Istodobno nose različita ratna sjećanja, političke strahove i vizije budućnosti države.

Bez minimalnog povjerenja i poštovanja politička stabilnost Federacije BiH teško može funkcionirati. Upravo zato pitanje legitimnog predstavljanja za Hrvate nije samo izborna tehnika, nego pitanje osjećaja sigurnosti i ravnopravnosti u zajedničkoj državi.

Južna plinska interkonekcija kao širi politički signal

Filipović je u razgovoru istaknula i važnost Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske. Taj projekt smatra važnim za energetsku neovisnost, diversifikaciju opskrbe i otvaranje prostora za međunarodne investicije.

Energetika je u BiH odavno više od tehničkog pitanja. Ona je povezana s odnosima između entiteta, utjecajem vanjskih aktera, vezama s Hrvatskom, američkom podrškom i europskom strategijom smanjenja ovisnosti o nestabilnim izvorima energije.

Za hrvatsku politiku u BiH, Južna plinska interkonekcija nije samo energetski projekt, nego i dokaz da suradnja s Hrvatskom, Europskom unijom i Sjedinjenim Državama može imati konkretne razvojne učinke.

Predsjedništvo BiH kao institucija koja je izgubila političku dinamiku

Filipović tvrdi da Predsjedništvo BiH posljednjih godina bilježi manjak inicijativa i stvarnog utjecaja. Prema njezinu stavu, tu instituciju treba ponovno učiniti mjestom političke dinamike, međunarodnog predstavljanja i pokretanja inicijativa važnih za razvoj i kvalitetu života u BiH.

U praksi, Predsjedništvo BiH često je bilo prostor blokada, simboličkih sukoba i vanjskopolitičkih nesuglasica. Umjesto zajedničkog nastupa prema svijetu, članovi Predsjedništva često su slali različite poruke, ovisno o nacionalnoj i stranačkoj poziciji.

Upravo zato izbor hrvatskog člana Predsjedništva ima veću težinu od protokolarne funkcije. On utječe na vanjsku politiku, odnose sa susjedima, sigurnosne poruke, diplomatski smjer i unutarnji osjećaj ravnoteže među narodima.

Zaključak: izbori 2026. mogli bi biti novi test hrvatske političke zrelosti u BiH

Predstojeći izbori u BiH za Hrvate nose staro, ali nikada riješeno pitanje: mogu li sami izabrati legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH ili će se ponovno dogoditi scenarij koji velik dio hrvatske javnosti doživljava kao političko preglasavanje?

Darijana Filipović nastupa s porukom da Predsjedništvu treba vratiti izvornu ustavnu ulogu i da hrvatska politika mora izbjeći rasipanje glasova koje bi moglo otvoriti prostor ponavljanju ranijih scenarija. No istodobno, hrvatska oporba postavlja pitanje odgovornosti HDZ-a BiH za to što izborni zakon ni nakon godina pregovora nije promijenjen.

U tom sudaru jedinstva i političkog pluralizma krije se najveća dilema Hrvata u BiH pred izbore 2026. Ako nastupe razjedinjeno, strah od ponavljanja starog scenarija bit će još veći. Ako nastupe jedinstveno, ostaje pitanje može li se takvo jedinstvo graditi bez ozbiljnog razgovora o odgovornosti, povjerenju i budućnosti hrvatske politike u BiH.

Jedno je sigurno: izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovno neće biti samo izborna utrka. Bit će to test ustavne ravnopravnosti, političkog povjerenja i odnosa između tri naroda u zemlji koja još uvijek traži stabilan model vlastite budućnosti.

Zoran / TV Wien