Loše travanjske brojke: Austrijanci sve dulje ostaju bez posla, dugotrajna nezaposlenost snažno raste

BEČ · 4. svibnja 2026.

Austrijsko tržište rada ni u travnju nije pokazalo stvarno olakšanje. Broj nezaposlenih ponovno je porastao, a najteži dio slike sve jasnije postaje dugotrajna nezaposlenost: sve više ljudi ne pronalazi novi posao mjesecima, dok se prosječno trajanje nezaposlenosti dodatno produljuje.

Nezaposlenost raste, ali najveći problem je trajanje

Travanj je donio nove loše signale za austrijsko tržište rada. Prema najnovijim podacima, broj nezaposlenih osoba porastao je za 2,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Na prvi pogled taj rast ne izgleda dramatično kao u nekim ranijim kriznim razdobljima, ali iza ukupne brojke krije se ozbiljniji problem: nezaposlenost sve češće ne traje kratko.

Krajem travnja 103.322 osobe bile su dugotrajno nezaposlene. To je povećanje od 12.151 osobe, odnosno 13,3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Drugim riječima, tržište rada ne samo da teže prima nove radnike, nego dio ljudi sve dulje ostaje izvan redovitog zaposlenja. Upravo taj trend posebno zabrinjava, jer dugotrajna nezaposlenost s vremenom ne postaje samo ekonomski, nego i socijalni problem.

Prosječno vrijeme potrebno za pronalazak novog posla sada iznosi 134 dana. To je deset dana dulje nego prije godinu dana. Za ljude koji su ostali bez posla to znači više mjeseci nesigurnosti, pritiska na kućni budžet i neizvjesnosti oko budućnosti. Za državu i AMS to znači veći pritisak na mjere osposobljavanja, prekvalifikacije i ciljane programe povratka na tržište rada.

Stariji radnici i osobe sa zdravstvenim ograničenjima najviše pogođeni

Posebno težak položaj imaju osobe starije od 50 godina. One čine velik dio dugotrajno nezaposlenih, jer se stariji radnici često suočavaju s dvostrukom preprekom: poslodavci traže iskustvo, ali istodobno nerijetko daju prednost mlađim kandidatima za nova radna mjesta. Kada osoba starija od 50 godina jednom ispadne iz radnog procesa, povratak zna biti znatno sporiji i teži.

Još osjetljiviju skupinu čine osobe sa zdravstvenim ograničenjima. Prema dostupnim podacima, upravo su one izrazito snažno zastupljene među dugotrajno nezaposlenima. Kod njih problem nije samo pronalazak posla, nego i pitanje kakav posao mogu raditi, pod kojim uvjetima i postoje li poslodavci spremni prilagoditi radno mjesto stvarnim mogućnostima radnika.

Dugotrajno nezaposleni sada čine oko trećinu svih osoba registriranih kao nezaposlene pri AMS-u. To je podatak koji jasno pokazuje da se Austrija ne suočava samo s prolaznim kolebanjem tržišta rada, nego s dubljim problemom uključivanja određenih skupina u zaposlenje. Što osoba dulje ostaje bez posla, to je povratak sve teži, jer slabe radne navike, kontakti, samopouzdanje i konkurentnost na tržištu.

Ministrica rada: “Nitko ne smije zaostati”

Ministrica rada Korinna Schumann naglasila je da aktivna politika tržišta rada ostaje ključna, čak i u vremenima proračunskih ograničenja. Prema njezinim riječima, posebno dugotrajno nezaposlenima moraju se ponuditi nove perspektive kroz osposobljavanje i ciljane mjere. Poruka Ministarstva je jasna: štednja ne smije značiti odustajanje od onih koji su najteže zapošljivi.

Schumann ističe da svatko mora imati priliku za novu perspektivu na tržištu rada. To u praksi znači ulaganje u programe koji nisu samo formalna statistika, nego stvarna pomoć ljudima koji su izgubili kontakt s tržištem rada. Prekvalifikacije, dodatna obrazovanja, individualno savjetovanje i suradnja s poslodavcima bit će presudni ako Austrija želi spriječiti da dio nezaposlenih trajno ostane izvan radnog sustava.

No prostor za djelovanje nije jednostavan. Austrija se suočava s gospodarskim usporavanjem, pritiskom na javne financije i promjenama u sektorima koji su ranije relativno brzo apsorbirali radnu snagu. Zato se od politike očekuje vrlo precizna kombinacija mjera: pomoć onima kojima je najpotrebnija, ali i stvaranje uvjeta da se nova radna mjesta doista otvaraju.

Mali tračak nade: zaposlenost ipak blago raste

Unatoč lošim brojkama, podaci ne pokazuju potpuno crnu sliku. Zaposlenost se ponovno razvija nešto bolje nego ranije, a prema procjenama broj radnih mjesta veći je za oko 23.000 u odnosu na prošlu godinu. To znači da tržište rada nije stalo, ali se rast zaposlenosti ne raspoređuje ravnomjerno na sve skupine.

Upravo u tome leži ključni problem. Dok dio sektora i dalje traži radnike, dio nezaposlenih ne uspijeva doći do tih radnih mjesta. Razlozi mogu biti različiti: nedostatak odgovarajuće kvalifikacije, zdravstvena ograničenja, dob, regionalna udaljenost, jezične prepreke ili jednostavno promjena strukture poslova. Zato sama činjenica da se otvaraju radna mjesta nije dovoljna ako ljudi koji traže posao ne mogu do njih doći.

Pozitivan signal je i blagi porast novoprijavljenih otvorenih radnih mjesta. To može upućivati na određeno oživljavanje gospodarske aktivnosti, ali za ozbiljniji preokret bit će potrebno više od jednog mjeseca boljih pokazatelja. Tržište rada se ne oporavlja preko noći, posebno kada dugotrajna nezaposlenost već zahvaća velik broj ljudi.

Žene bilježe veći rast nezaposlenosti od muškaraca

Podaci pokazuju i jasne razlike među demografskim skupinama. Nezaposlenost među ženama porasla je za šest posto, dok je kod muškaraca uglavnom stagnirala. Takav razvoj može biti povezan sa sektorima u kojima žene čine značajan udio zaposlenih, ali i s općim pritiskom na uslužne djelatnosti, administrativne poslove i oblike zaposlenja koji su osjetljiviji na gospodarsko usporavanje.

Nezaposlenost mladih također je porasla, ali blaže: za 675 osoba, odnosno 2,1 posto. Iako taj rast nije dramatičan, on se ne smije podcijeniti. Mladi koji na početku karijere ne uspiju brzo ući u stabilno zaposlenje često kasnije teže grade radno iskustvo, profesionalne kontakte i sigurnost na tržištu rada.

Zanimljiv je i podatak prema državljanstvu. Nezaposlenost među osobama sa stranim državljanstvom porasla je za 0,7 posto, dok je među austrijskim državljanima porasla za 4,2 posto. Ti brojevi pokazuju da se pritisak na tržištu rada ne može svesti na jednu jednostavnu sliku, nego se razlikuje prema sektorima, regijama, dobi, zdravstvenom statusu i obrazovnoj strukturi.

Austrija treba više od statističkog oporavka

Travanjske brojke pokazuju da austrijsko tržište rada ulazi u osjetljivu fazu. Ukupan broj nezaposlenih raste umjereno, ali dugotrajna nezaposlenost raste snažno. To je razlika koja je politički i socijalno važna. Jedno je kada ljudi kratko traže novi posao između dva zaposlenja, a sasvim drugo kada sve veći broj ljudi mjesecima ostaje bez izlaza.

Za Austriju će zato ključno pitanje u sljedećim mjesecima biti može li se gospodarski oporavak, ako se doista pojavi, pretvoriti u stvarne prilike za one koji su najdulje izvan tržišta rada. Bez ciljane pomoći starijima, zdravstveno ograničenima, mladima bez stabilnog početka i ljudima čije kvalifikacije više ne odgovaraju potrebama poslodavaca, oporavak bi mogao ostati samo statistički podatak.

Drugim riječima, problem više nije samo koliko je ljudi nezaposleno, nego koliko dugo ostaju bez posla. A upravo ta brojka u travnju šalje najneugodniju poruku: sve više ljudi u Austriji ne traži posao samo nekoliko tjedana, nego mjesecima pokušava pronaći novi početak.

Zoran / TV Wien