Više od 280 kandidata za Nobelovu nagradu za mir: je li među njima i Donald Trump?

OSLO / WASHINGTON · 4. svibnja 2026.

Za Nobelovu nagradu za mir 2026. razmatra se ukupno 287 kandidata, potvrdio je tajnik Norveškog Nobelovog odbora Kristian Berg Harpviken. Među imenima o kojima se najviše nagađa ponovno se spominje američki predsjednik Donald Trump, no službene potvrde nema — niti je može biti. Nominacije za Nobelovu nagradu za mir ostaju tajne punih 50 godina.

Nobelov odbor potvrdio broj kandidata, ali ne i imena

Kristian Berg Harpviken, tajnik Norveškog Nobelovog odbora, potvrdio je da je za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir zaprimljeno ukupno 287 valjanih nominacija. Od toga se 208 nominacija odnosi na pojedince, a 79 na organizacije. Harpviken je istaknuo da je među nominiranima velik broj novih imena u odnosu na prethodnu godinu.

Ipak, javnost neće znati tko se službeno nalazi na popisu. Pravila Nobelovog odbora vrlo su jasna: imena nominiranih, kao i imena onih koji su ih predložili, ostaju povjerljiva 50 godina. To znači da se svaka aktualna tvrdnja o pojedinačnom kandidatu može temeljiti samo na javnim izjavama predlagatelja, a ne na potvrdi Nobelovog odbora.

Upravo zato se i priča o Donaldu Trumpu mora pisati oprezno. Moguće je da je nominiran, vjerojatno je da je njegovo ime predano ako su javne najave predlagatelja točne, ali službeno se to ne može provjeriti.

Trump ponovno u fokusu nagađanja

Donald Trump se već godinama spominje u kontekstu Nobelove nagrade za mir, a ove godine nagađanja su ponovno pojačana. Prema Reutersu, čelnici Kambodže, Izraela i Pakistana ranije su najavili da su nominirali Trumpa za nagradu. Ako su takve nominacije podnesene do roka 31. siječnja, one se mogu smatrati valjanima.

Međutim, sama nominacija ne znači da Nobelov odbor podržava kandidata. Za Nobelovu nagradu za mir svake se godine nominiraju stotine pojedinaca i organizacija, a pravo predlaganja ima širok krug osoba: državnici, parlamentarci, profesori, bivši laureati i drugi kvalificirani predlagatelji.

Drugim riječima, činjenica da je netko nominiran ne znači da je favorit. Nominacija je ulazak u proces razmatranja, a ne politička potvrda, priznanje ili najava pobjede.

Zašto se Trumpovo ime stalno vraća u priču?

Trumpovi pristaše godinama tvrde da je zaslužio Nobelovu nagradu za mir zbog diplomatskih inicijativa, pokušaja posredovanja u međunarodnim krizama i sporazuma koje njegova administracija predstavlja kao doprinos smanjenju sukoba. Kritičari, s druge strane, ističu njegovu konfrontacijsku politiku, napetosti s tradicionalnim saveznicima i poteze koji su izazivali duboke međunarodne podjele.

Upravo zato je Trumpovo ime uvijek politički eksplozivno kada se pojavi u kontekstu Nobelove nagrade. Za jedne je on netipični mirotvorac koji pregovara tamo gdje drugi nisu uspjeli. Za druge je simbol politike pritiska, sile i jednostranih odluka koja teško odgovara duhu Nobelove nagrade za mir.

Ove godine dodatnu težinu priči daje i činjenica da se svijet nalazi u razdoblju snažnih sukoba, geopolitičkih napetosti i slabljenja međunarodne suradnje. U takvim okolnostima svaka odluka Nobelovog odbora imat će i snažnu političku poruku.

Nagrada za mir u vremenu ratova i globalnih pritisaka

Harpviken je naglasio da Nobelova nagrada za mir ima posebno značenje u razdoblju u kojem svijet bilježi sve više sukoba, a međunarodna suradnja trpi ozbiljne pritiske. Prema njegovim riječima, nagrada je u ovakvom trenutku možda važnija nego ikada, jer prepoznaje rad onih koji se zalažu za mir, prava, dijalog i humanitarnu pomoć.

U javnosti se, osim Trumpa, spominju i druga moguća imena i organizacije. Među njima su Julija Navaljna, supruga pokojnog ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, papa Lav, kao i sudanska humanitarna mreža Emergency Response Rooms.

Norveški zastupnik Lars Haltbrekken predložio je američku senatoricu Lisu Murkowski i grenlandsko-dansku zastupnicu Aaju Chemnitz zbog njihova rada na očuvanju stabilnosti i suradnje u arktičkoj regiji. Ta nominacija pokazuje da se pitanje mira danas sve više povezuje i s klimom, resursima, Arktikom i novim sigurnosnim izazovima.

Narges Mohammadi i podsjetnik na cijenu borbe za ljudska prava

Norveški Nobelov odbor izrazio je zabrinutost i za zdravstveno stanje iranske aktivistice Narges Mohammadi, dobitnice Nobelove nagrade za mir 2023. godine. Ona se nalazi u zatvoru, a njezino se zdravstveno stanje pogoršalo nakon srčanog udara, što ponovno otvara pitanje položaja političkih zatvorenika i boraca za ljudska prava.

Taj slučaj podsjeća na ono što Nobelova nagrada za mir često simbolizira u najčistijem obliku: ne glamur, ne politički marketing, nego osobni rizik ljudi koji se suprotstavljaju represiji, autoritarnim režimima i nasilju.

Upravo zato se svaka rasprava o mogućem dobitniku Nobelove nagrade za mir vodi i na moralnoj razini. Nagrada nije samo priznanje za diplomatski rezultat, nego i poruka o tome kakvu vrstu mira svijet želi nagraditi.

Zaključak: Trump možda jest među kandidatima, ali Nobelov odbor šuti

Broj kandidata za Nobelovu nagradu za mir 2026. potvrđen je: 287 nominacija, među njima 208 pojedinaca i 79 organizacija. Donald Trump vrlo vjerojatno jest među njima ako su javne najave njegovih predlagatelja pretočene u službene nominacije. No to ne znači da je njegova kandidatura službeno potvrđena, niti da ima prednost u odnosu na druge.

Upravo u tome leži posebnost Nobelovog procesa. Dok politika voli imena, naslove i nagađanja, Nobelov odbor čuva tajnost. Javnost može raspravljati, predlagatelji se mogu hvaliti, kandidati mogu biti medijski eksponirani, ali službeni popis ostaje zaključan desetljećima.

Zato je najtočnije reći: Trump bi mogao biti među nominiranima, ali to nitko iz Nobelovog odbora neće potvrditi. A u godini obilježenoj ratovima, političkim pritiscima i krizama međunarodne suradnje, konačna odluka bit će mnogo više od izbora jednog imena. Bit će poruka svijetu o tome što se danas smatra stvarnim doprinosom miru.

Zoran / TV Wien