Šok u BiH: Christian Schmidt navodno podnosi ostavku, ali ne želi otići dok se ne izabere nasljednik

SARAJEVO · 10. svibnja 2026.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uskoro bi, prema neslužbenim informacijama portala Klix.ba, trebao podnijeti ostavku na tu dužnost. Ipak, prema istim navodima, Schmidt ne planira odmah napustiti funkciju, nego bi na njoj ostao dok Vijeće za provedbu mira ne pokrene i ne završi proces izbora novog visokog predstavnika.

Ostavka koja otvara mnogo više pitanja nego odgovora

Vijest da Christian Schmidt navodno priprema ostavku na mjesto visokog predstavnika odmah je izazvala snažne reakcije u Bosni i Hercegovini. Sama mogućnost odlaska čovjeka koji je posljednjih godina bio jedna od najkontroverznijih figura u političkom životu zemlje otvara pitanje budućnosti OHR-a, odnosa međunarodne zajednice prema BiH i ravnoteže snaga između Sarajeva, Banje Luke, Bruxellesa, Washingtona i Moskve.

Prema informacijama koje je objavio Klix.ba, Schmidt bi trebao navesti da ostavku podnosi iz privatnih razloga. No politički kontekst u kojem se ta odluka pojavljuje mnogo je širi od osobne odluke jednog dužnosnika. Schmidt je godinama bio pod snažnim pritiskom vlasti iz Republike Srpske, koje ga ne priznaju kao legitimnog visokog predstavnika, a istodobno je njegova uloga bila predmet rasprava i među zapadnim partnerima.

Ključno je da, prema dostupnim informacijama, Schmidt ne želi otići odmah. Naprotiv, namjerava od Vijeća za provedbu mira zatražiti da pokrene postupak izbora novog visokog predstavnika, jer smatra da BiH još nije spremna za zatvaranje OHR-a.

Zašto Schmidt smatra da OHR još ne treba zatvoriti?

Jedna od glavnih točaka koju bi Schmidt, prema najavama, trebao istaknuti u javnom obraćanju jest da Bosna i Hercegovina još nije ispunila uvjete iz programa 5+2, koji se godinama navodi kao okvir za moguće zatvaranje OHR-a.

Taj program uključuje rješavanje državne imovine, vojne imovine, provedbu konačne arbitražne odluke za Distrikt Brčko, fiskalnu održivost države i jačanje vladavine prava. Uz tih pet ciljeva, postoje i dva dodatna uvjeta: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom te pozitivna ocjena Vijeća za provedbu mira o političkoj situaciji u BiH.

U praksi, najteže pitanje ostaje državna imovina. To je tema koja godinama blokira politički sustav, izaziva sukobe između državne razine i entiteta te se izravno veže uz pitanje funkcionalnosti države. Upravo se oko državne imovine prelama pitanje hoće li BiH biti država s jasnim vlasništvom nad ključnim resursima ili prostor u kojem entiteti pokušavaju preuzeti ono što međunarodni akteri smatraju državnim pitanjem.

Republika Srpska godinama traži njegov odlazak

Schmidt je od početka mandata bio neprihvaćen u političkom vrhu Republike Srpske. Vlasti predvođene SNSD-om Milorada Dodika tvrdile su da nije legitimno izabran jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a, iako je OHR nastavio funkcionirati uz podršku ključnih zapadnih država.

U međuvremenu je Schmidt koristio bonske ovlasti, poništavao odluke, nametao izmjene izbornih pravila i ulazio u otvoren sukob s politikom Republike Srpske. Za jedne je time branio Daytonski sporazum i funkcionalnost države. Za druge je postao simbol međunarodnog nametanja odluka i prepreka domaćem političkom dogovoru.

Posljednjih dana, prema navodima regionalnih medija, iz Republike Srpske ponovno su pojačane poruke da Schmidt mora napustiti dužnost. Dodatnu težinu cijeloj priči daje i činjenica da su predstavnici SNSD-a boravili u Rusiji, gdje su, prema vlastitim izjavama, pitanje Schmidta također otvorili u razgovorima s Moskvom.

Američki pritisak i nova geopolitička računica

Najosjetljiviji dio priče odnosi se na tvrdnje da iza Schmidtova odlaska ne stoje samo osobni razlozi. Klix.ba navodi da se njegova ostavka može promatrati i u kontekstu šireg paketa političkih dogovora, uključujući odnose SNSD-a s administracijom Donalda Trumpa, ukidanje sankcija i povlačenje kontroverznih zakona iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Dodatno, Klix.ba prenosi tvrdnje njemačkog FAZ-a da je informacija o Schmidtovoj ostavci potvrđena iz OHR-a te da su mjesecima ranije postojali snažni pritisci na njegov odlazak. U tim se navodima spominju i mogući poslovni interesi povezani s američkom administracijom, što cijeloj priči daje još složeniju geopolitičku dimenziju.

Te tvrdnje zasad treba čitati oprezno, jer službenih potvrda svih elemenata nema. No jasno je da se pitanje visokog predstavnika u BiH više ne može promatrati samo kao unutarnje bosanskohercegovačko pitanje. Ono je dio šireg nadmetanja između zapadnih aktera, Rusije, domaćih političkih elita i interesa koji se ne zaustavljaju samo na ustavu i institucijama.

Što bi značio prijelaz na Louisa Crishocka?

Prema informacijama koje prenose bosanskohercegovački mediji, Amerikanci navodno traže da Schmidt ode odmah te da njegove dužnosti do izbora novog visokog predstavnika obavlja zamjenik Louis Crishock, koji je ujedno supervizor za Brčko Distrikt.

Ako bi se takav scenarij dogodio, BiH bi ušla u prijelazno razdoblje u kojem formalno ne bi odmah nestala institucija visokog predstavnika, ali bi se otvorilo pitanje političke težine privremenog upravljanja OHR-om. Crishock bi mogao služiti kao prijelazna figura, no stvarna snaga takvog rješenja ovisila bi o podršci PIC-a, Washingtona, Bruxellesa i ključnih europskih država.

Brčko Distrikt pritom nije slučajan detalj. To je jedno od najosjetljivijih mjesta daytonske konstrukcije BiH, prostor koji ima poseban status i stratešku važnost za unutarnju ravnotežu zemlje. Zato bi prijelazna uloga osobe povezane s Brčkim imala dodatnu političku simboliku.

BiH još jednom između nadzora i suvereniteta

Rasprava o OHR-u uvijek se vraća na isto pitanje: može li Bosna i Hercegovina funkcionirati bez međunarodnog nadzora? Jedni tvrde da OHR mora otići jer BiH ne može vječno biti država pod tutorstvom. Drugi upozoravaju da bi ukidanje OHR-a u sadašnjim uvjetima otvorilo prostor za dodatne blokade, secesionističke pritiske i urušavanje državnih institucija.

Schmidt je, prema neslužbenim najavama, očito bliži drugoj procjeni. Njegova poruka trebala bi biti da OHR još ne treba zatvoriti jer uvjeti za to nisu ispunjeni. Drugim riječima, on bi mogao otići, ali institucija koju vodi, prema njegovoj procjeni, mora ostati.

To je važna razlika. Odlazak Schmidta ne bi automatski značio kraj OHR-a. Ali bi mogao označiti početak nove bitke oko toga tko će imenovati njegovog nasljednika, kakav će mandat taj nasljednik imati i hoće li međunarodna zajednica još imati volje koristiti ovlasti koje su desetljećima oblikovale političku stvarnost BiH.

Najveći test bit će izbor nasljednika

Ako Schmidt službeno potvrdi ostavku, sljedeći veliki test bit će proces izbora novog visokog predstavnika. To neće biti tehničko pitanje. Bit će to politička borba u kojoj će svaka strana pokušati nametnuti figuru koja odgovara njezinoj viziji BiH.

Zapadne države vjerojatno će tražiti osobu koja može održati stabilnost i spriječiti blokade. Republika Srpska i njezini saveznici nastojat će ograničiti ovlasti ili legitimitet budućeg predstavnika. Rusija će, kao i dosad, vjerojatno osporavati koncept jakog OHR-a, dok će dio političkih aktera u Federaciji BiH inzistirati da bez međunarodne zaštite država ostaje izložena unutarnjem rastakanju.

U takvom odnosu snaga svaki kandidat bit će poruka. Ne samo BiH, nego i Bruxellesu, Washingtonu, Moskvi i regiji.

Ostavka koja može promijeniti ritam političke krize

Christian Schmidt u BiH nikada nije bio samo administrator Daytonskog sporazuma. Za jedne je bio zaštitnik ustavnog poretka. Za druge strano tijelo u političkom sustavu. Za treće političar koji je svojim intervencijama dodatno produbljivao nepovjerenje među domaćim akterima.

Njegova moguća ostavka zato neće smiriti Bosnu i Hercegovinu. Naprotiv, mogla bi otvoriti novu fazu borbe oko međunarodne prisutnosti, državne imovine, ovlasti OHR-a i budućeg odnosa zapadnih sila prema zemlji koja još uvijek živi u okvirima Daytona, ali sve teže pronalazi vlastiti politički izlaz.

U ovom trenutku najvažnije je pričekati službeno obraćanje. No već sada je jasno da vijest o Schmidtovoj ostavci nije samo personalna promjena. To je signal da se oko BiH ponovno pomiču velike ploče — domaće, regionalne i međunarodne.

Zoran / TV Wien